Za glazbu s CD-a turizam placa 4 milijuna godišnje

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Kada su u pitanju dugovi hotelijerskih tvrtki u Istri, svakako po nepodmirenim obvezama prednjaci hotel Croatia u Dugoj Uvali o cijim smo problemima nedavno pisali. I dok su oni lokalnoj zajednici, koji se ticu boravišne pristojbe, konacno placeni, oni prema Opcini Marcana - u visini od 3,5 milijuna kuna - koje joj duguje Industrogradnja još nisu.

Ali to nije sve: hotel Croatia duguje i 90 tisuca kuna ZAMP-u (Zaštita autorskih muzickih prava). Placanje te naknade zakonska je obveza svakog hotelskog kompleksa koji u svojim prostorijama izvodi ili pušta glazbu, a cesto ona iznosi desetke ili stotine tisuca kuna kada su u pitanju hotelski kompleksi. Upravo se zbog tog duga, koji nije podmirio zakupac Fio&D, na Opcinskom sudu u Puli vodi spor.

Fio&D taj iznos duguje za razdoblje od 1. svibnja 2006. do 31. kolovoza 2008. godine. Time se svrstava u skupinu rijetkih neurednih platiša naknade za glazbena autorska prava, saznajemo u ZAMP-u, koji izdaje odobrenja za sve vrste javnog korištenja glazbe ubiranjem autorskih naknada, kao i raspodjelom autorskih honorara.



Rijec je o jednoj od najvecih naknada, koja se uz sve ostale, poput spomenicke rente, komunalnog doprinosa, vodnog doprinosa te drugih nameta, godišnje izdvaja za 300 redovnih i pet tisuca pridruženih clanova te više od dva milijuna inozemnih autora. U ZAMP-u kažu da ostali istarski poduzetnici u turizmu uglavnom redovito podmiruju svoje obveze.

- Ukupno od ovog sektora u Istri godišnje naplatimo oko cetiri milijuna kuna za sva prava na glazbu, koja je u turizmu važan dio ponude. Pritom je možda dobro napomenuti da turisticki sektor u Istri - po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku - ima godišnji promet veci od 700 milijuna kuna, kaže nam Marina Feric Jancic iz ZAMP-a.

Istice da obavezu placanja naknade za glazbu imaju svi oni koji je u poslovanju koriste, odnosno nude, bez obzira na to je li rijec o velikom hotelu, obiteljskom hotelu ili manjem pansionu.

Najviše izdvaja porecko-rabacka Riviera Adria, najveca hotelijerska kuca u Hrvatskoj, oko 700 tisuca kuna godišnje. Slijede rovinjska Maistra s gotovo 500 tisuca kuna, pa Istraturist s 400 tisuca i porecka Plava laguna s 260 tisuca kuna. (Piše Barbara BAN)

VIŠE O OVOJ TEMI U NEDJELJNOM TISKANOM IZDANJU.


Podijeli: Facebook Twiter