Iako Grad Rovinj, zbog proracunskih restrikcija, ove godine još nije osigurao sredstva za obnovu procelja i krovišta stambenih zgrada u kojima je suvlasnik, gradska tvrtka Rubini, koja upravlja najvecim dijelom rovinjskog stambenog i poslovnog fonda, i dalje radi po programu zacrtanom za prošlu i ovu godinu.
Doduše, program se u hodu mijenja, pa se uglavnom obnavljaju zgrade koje nisu u suvlasništvu Grada. U Rubiniju vjeruju da ce se za te zgrade naci sredstva u rebalansu proracuna, pa bi se na jesen ponovno moglo obnavljati zgrade po prije utvrdenom planu.
Od pocetka godine u organizaciji Rubinija obnovljena su procelja i krovišta na zgradama u Garibaldijevoj 13, Ferrijevoj 18, Sv. Križa 1, na dvije zgrade u Careri i na Obali Pina Budicina. Do pocetka glavne turisticke sezone, kada se gradevinski radovi prekidaju, uredit ce se procelja zgrada u Radicevoj 9, Omladinskoj 10 (u kojoj je umirovljenicki klub), Kumicicevoj 26, Fachinettijevoj 24 i Bregovitoj 26. Prema racunima i troškovnicima, u zahvate na ovim zgradama utrošit ce se nešto više od milijun kuna.
- Od 2001., kada je poceo program sustavnog obnavljanja zgrada, narocito vanjskih dijelova - krovišta, procelja i stolarije, do pocetka ove godine utrošeno je 8,66 milijuna kuna, od cega je Grad Rovinj za svoje dijelove osigurao 3,86 milijuna kuna. U pocetku su se najviše obnavljale zgrade u kojima je suvlasnik Grad.
Nakon što smo s Privrednom bankom Zagreb prvi u Hrvatskoj uveli tzv. cash poooling, koji je smanjio troškove bankarskih usluga za zgrade i osigurao povoljne kredite za njihovu obnovu, sve je više zainteresiranih stanara za obnovu svojih zgrada.
U ovom obliku kreditiranja kao dužnik se ne pojavljuju gradani, vec zgrade, što je za stanare manji rizik. Ovisno o predvidenim investicijama povecavaju se pricuve koje se mjesecno placaju, pa tako stanari financiraju kredite za obnovu zgrada, kaže direktor Rubinija Maurizio Božic.
Uz ove investicijske radove, od 2001. je u tekuce održavanje zgrada uloženo još 3,5 milijuna kuna. Božic istice da se vecina vlasnika nekadašnjih društvenih stanova, koje su otkupili od države, poduzeca i ustanova, nakon pocetnog nesnalaženja pocela brinuti o održavanju svojih zgrada.
Potaknuti obnovom brojnih zgrada Rubiniju se stalno javljaju stanari sa željom da se obnovi i njihova. Kao upravljac zgrada Rubini priprema troškovnike obnove, dogovara uvjete s konzervatorima, traži kredite i izvodace koje potom i nadzire. Na taj je nacin u posljednjih devet godina obnovljena gotovo trecina od 386 zgrada s dvije tisuce stanova kojima upravlja Rubini.