Nedjeljni izbori za Europski parlament uvelike se razlikuju od nacionalnih izbora za sabor te lokalnih izbora na kojima biramo župane i gradonačelnike, odnosno općinske, gradske i županijske vijećnike. Zbog načela "otvorenih listi" izbori za EP, na kojima svi kandidati imaju prilike osvojiti preferencijalne glasove, poseban su izazov ne samo za kandidate koji na njima sudjeluju, nego i za biračko tijelo, koje sada ima priliku precizno odabrati kojeg predstavnika želi da ih u narednom petogodišnjem mandatu zastupa u Bruxellesu i Strasborugu.
Bitna dva praga
Preferencijalni glasovi jednostavan su izborni mehanizam koji omogućuje precizno "adresiranje" glasova. Doduše, edukativna kampanje Vlade, ali i nevladinih organizacija, kojom bi se biračima što jednostavnije objasnilo kako glasati na europskim izborima, ni ove godine nije bila naročito razglašena.
Za ulazak u Europski parlament izborna lista i njezini kandidati trebaju nadmašiti dva praga. Prvi je izborni prag od pet posto glasova građana izašlih na izbore, koliko ih treba sakupiti lista da bi uopće došla u obzir za podjelu mandata. Primjenjuje se D'Hondtova metoda zbrajanja glasova, po kojoj se "propali" glasovi - dakle oni što su ih dobile stranke koje ne prelaze izborni prag - pribrajuju uspješnim strankama. Iskustvo prošlih europskih izbora uči nas kako je, u stvarnosti, potrebno oko sedam posto glasova da bi izborna lista došla do sudjelovanja u podjeli mandata u Europski parlament.
U nedjelju će se izabrati 11 zastupnika s 25 stranačkih ili koalicijskih lista, a u konkurenciji je 275 kandidata, 180 muškaraca i 95 žena. Priliku izlaska na izbore ima tri milijuna i 740 tisuća registriranih birača, koji birati mogu na 6.337 biračkih mjesta (od čega ih je 79 u inozemstvu).
Veliku, ako ne i presudnu ulogu na izborima imat će preferencijalni glasovi, odnosno "osobni" glasovi što će ih kandidati dobiti izravno od birača. Naime, birači mogu na biralištima zaokružiti broj liste za koju glasaju (ima ih 25), te jednog kandidata na listi po svome izboru. Mogu zaokružiti i samo broj ispred imena kandidata, čime se njihov glas "piše" tom kandidatu i njegovoj listi.Zaokruže li samo listu, a ne i kandidata, glas ide toj listi.
Prijeđe li lista izborni prag, u EP idu prvi kandidati s liste. Osvoji li neki kandidat najmanje deset posto glasova koje je ta lista dobila, on se pomiče, zbog svojih preferencijalnih glasova na prvo mjesto i ulazi u EP. Bude li više kandidata s osvojenim preferencijalnim glasovima (većim od deset posto), oni će se pomaknuti na vrh liste, dok će ih u EP otići onoliko koliko lista dobije mandata.
Dakle, osvoje li tri kandidata s, recimo, 6., 8. i 11. mjesta na listi po 12, 16 i 10 posto glasova, prvi na izbornoj listi je onaj s 16 posto, drugi s 12 posto i treći s deset posto glasova. Stoga na ovim izborima svoje šanse vide i oni na visokom mjestu na izbornoj listi jer ono ne mora biti presudno imaju li svoje biračko tijelo ili stranačke "mašinerije" koje stoje iza njih. Nije nemoguće da jedanesti kandidat s neke liste postane europski zastupnik, kao ni da "prvoplasirani" ne dospije u EP, iako njegova lista prijeđe izborni prag. (D. GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU