Iako bi se neke stranke, prema logici stvari, trebale nalaziti u teškoj financijskoj situaciji, zasad nitko ne spominje eventualne dugove koje su iza sebe pustili poraženi na posljednjim parlamentarnim izborima ili kojim slucajem gašenje stranke zbog bankrota. Takvo što ocito nije opcija ni za jednu politicku stranku u Hrvatskoj.
No, pitanje je kako uspijevaju preživjeti oni koji su do jucer u Saboru imali nekoliko zastupnika, a danas su svedeni na jednog ili nijednog.
Govorimo o primjeru HSS-a koji je sa šest zastupnickih mjesta, koje je osvojio 2007., odnosno 16 koliko ih je imao 2000. spao na jednog. Zatim je tu i HSP koji je 2003. imao pet zastupnika, u prošlom sazivu jednog, dok ce u novom biti bez saborskih mandata.
I HSLS je u slicnoj poziciji. Doduše, na prošlim je parlamentarnim izborima, kao koalicijski partner HSS-a, osvojio tek dva mandata, dok je 2003. imao 14 zastupnika, a 2000. cak 24.
Stecaj za stranke nije predviden
Sunovrat tih stranaka, medutim, nije znacio i njihovu financijsku propast. Doduše, Zakonom o politickim strankama, koji datira još s pocetka 90-ih, nije ni predvidena mogucnost stecaja ili gašenje stranke zbog financijskih problema. U njemu je navedeno da politicke stranke prestaju postojati ako nadležno upravno tijelo donese takvu odluku, zatim ako se utvrdi da su stranke same prestale djelovati, ili ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda.
Ni rijeci o stecaju. No, neki pravni strucnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da za stranke u tom slucaju vrijedi Stecajni zakon, koji u 3. clanku propisuje da, ako je zakonom iskljucena mogucnost stecaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivaci, odnosno clanovi. U ovom bi slucaju to znacilo da bi u slucaju bankrota neke stranke njene dugove solidarno morali podmiriti njeni clanovi.
Navedeni gubitnici, u koje svakako valja pribrojiti i HDZ koji je sa 66 mandata iz 2007. pao na 47, nece moci racunati na novac iz proracuna u iznosu koji su ranije dobivali. Za zadnje je parlamentarne izbore Vlada odredila da se strankama po osvojenom mandatu isplati 180 tisuca kuna, a odredeni iznos stranke dobivaju i godišnje po svakom zastupniku.
Jednostavnom racunicom možemo zakljuciti da je HSS ostao bez najmanje 900 tisuca kuna, izgubivši od posljednjih izbora pet mandata, dok je HSLS u minusu od najmanje 360 tisuca kuna, ne racunajuci godišnji prihod koji se iz državnog proracuna dobiva po zastupniku. No, taj minus kod HSLS-a raste kad uzmemo u obzir da je prije 12 godina, dakle, imao 24, a 2003. 14 zastupnika.
Doduše, sve navedene stranke velike prihode crpe iz lokalnih proracuna, odnosno od osvojenih mandata na lokalnim izborima, a clanarine i donacije cine tek manji dio u njihovom završnom racunu. Tako je recimo HSP iz lokalnih proracuna u 2010. povukao oko 1,9 milijuna kuna, dok su iz državnog dobili niti pola milijuna kuna s jednim mandatom.
Valja napomenuti i da je ta stranka 2010. godinu završila s gotovo milijun kuna minusa koji je podmirila s istim viškom prihoda iz 2009. No, njihovo ispadanje iz Sabora primorat ce ih na štednju.
U HSLS-ovoj blagajni je još od pretprošle godine ostalo 600 tisuca kuna s kojima bi teoretski mogli zatvoriti financijsku konstrukciju za protekle parlamentarne izbore. Medutim, problem je što je HSLS imao i sedam zaposlenih u svojoj stranci pa je morao isplacivati place, ali i druge obaveze.
Za izbornu je kampanju HSLS, inace, prema njihovim podacima, utrošio oko 1,8 milijuna kuna. Dobre dvije trecine tog troška pokrile su donacije, kojih je HSLS primio u iznosu višem od 1,2 milijuna kuna.
HDZ izgubio više od tri milijuna kuna
Iako je HSS primio cak 1,7 milijuna kuna donacija, one mu ni približno nece pokriti troškove izborne promidžbe koji su iznosili više od 4,5 milijuna kuna. Ali HSS je prema financijskom izvješcu za 2010. u blagajni imao 6,7 milijuna kuna.
Valja, medutim, napomenuti da je HSS prijašnjih godina pokazao rastrošnost u vodenju vlastitih financija, zbog cega je vrlo teško procijeniti s koliko novca raspolažu na stranackom racunu. Naime, ta je stranka navela da je 2010. godine cak 5,1 milijun kuna utrošila na materijalne troškove.
HDZ-ov manjak, pak, iznosi 19 saborskih mandata, ili prevedeno u novac - 3,4 milijuna kuna. Ta ce stranka, medutim, iz državnog proracuna dobiti gotovo 8,5 milijuna kuna. Za njih zapravo ne bi trebalo biti straha, ako ih financijski ne pokosi aktualna istraga o crnim fondovima u toj stranci. Naime, preklani je HDZ-u ostao višak prihoda od devet milijuna kuna.
Najveci dobitnici parlamentarnih izbora su svakako stranke Kukuriku koalicije, odnosno HNS, SDP i HSU (IDS je ostao na tri mandata koje je imao i 2007.), te HDSSB koji je sa šest osvojenih mandata poduplao broj zastupnika iz prošlog saziva Sabora.
U ove dobitnike nismo pribrojili nove stranke, poput laburista, HSP-a dr. Ante Starcevic, Gradanske stranke i Nezavisne liste Ivana Grubišica, koje ce prvi put i dobiti novac za osvojene mandate. Kukuriku koalicija ima pravo na 14,4 milijuna kuna iz državnog proracuna za osvojenih 80 mandata, od cega ce SDP dobiti gotovo 11 milijuna kuna, HNS 2,5, a HSU i IDS po 540 tisuca.