S današnjeg gledišta, uz posve otvorene granice i bar donekle zarasle ratne rane i primireno nacionalističko ludilo, teško je razumjeti dosege hrabrog, pacifističkog čina grupe mladih Puljana koji su se prije točno 20 godina, početkom 1994., preko Mađarske i uz brojne granične poteškoće, u situaciji prekinutih telefonskih i prometnih veza uputili u Beograd.
Tada 20-godišnjaci Marko Grbac, Mladen Bačić, Miro Cerovac i Dean Mihelač napravili su ondje seriju intervjua s brojnim akterima srbijanske underground i rock mainstream scene te sav materijal uobličili u kultni fanzin Distorzija.
Njegovom objavom promovirano je i istoimeno društvo, čija je 20. obljetnica sinoć proslavljena u prostorijama udruge Distorzija, u društvu 30-ak prijatelja, suradnika i aktera nezavisne scene. Te 1994. Distorzija je organizirala prvi Prvomajski juriš, samoinicijativni i samoorganizirajući festival koji je realiziran unatoč negodovanju režima, čime su uspjeli obilježiti Međunarodni praznik rada, da bi u međuvremenu organizirali još 12 festivalskih izdanja.
Pohvalno je što su članovi Distorzije za ovu obljetničku priliku, uz izlaganje sačuvanih fotografija i plakata, reizdali fanzin i audiokasetu "No Border Compilation", koju su objavili 1994. zajedno s fanzinom. Zainteresirani za oba reizdanja mogu se javiti u udruzi Distorzija na drugom katu Rojca.
- Važno je reći da je ta naša beogradska akcija 1994. s fanzinom bila isključivo proturatna, u cilju povezivanja scena te obnove kontakata s akterima koji su na srpskoj društvenoj i kulturnoj sceni također provodili antiratne kampanje. Naša akcija nije bila ni površna, ni naivna, već ciljana i iz antifašističkih uvjerenja. Nismo htjeli prostor u našem fanzinu dati bilo kojem srpskom bendu ili akteru s njihove tadašnje scene - a takvih je bilo - koji bi podržavao nacionalizam i fašizam, kaže Marko Grbac.
Zanimljivi su bili efekti tog fanzina po povratku u Hrvatsku - osim par neugodnih informativnih razgovora na policiji, bili su pozitivni. Tako je Rambo Amadeus bio prvi glazbenik koji je koncem 90-ih došao iz Srbije svirati u Hrvatsku, u Pulu, a zahvaljujući kultnom intervjuu koji je prije dva desetljeća dao upravo fanzinu Distorzija.
Aktivnosti ovog društva idućih su se godina usredotočile na pulski skvot Klonja, bend Dark Busters i suradnju s Monte Paradisom, MKC-om iz Kopra, a zatim i djelovanje u višegodišnjem projektu Krojcberg, kojim su se, kroz umjetničke intervencije velikog broja umjetnika iz cijelog svijeta, oplemenili hodnici bivše vojarne Rojc. (Z. ANGELESKI)