Okrugli stol naziva "Prema demokratskoj školi" održan danas u Dnevnom boravku Rojca okupio je dosad najveći broj sudionika nego igdje drugdje u Hrvatskoj. Istaknuo je to i pohvalio Mario Bajkuša, direktor razvoja i programa Foruma za slobodu odgoja, koji je nastupio ispred GOOD inicijative i predstavio publikaciju koja sadrži preporuke i smjernice za škole za razvijanje demokratske školske kulture, te prijedlog Nastavnog plana i programa za predmet "Građanski odgoj i obrazovanje". Okrugli stol ciljano je organizirala upravo GOOD inicijativa uz podršku Zelene Istre, nakon što je Istarska županija iskazala interes za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne škole prema vrlo uspješnom riječkom modelu.
Djeca veoma zainteresirana
- Ovo je peti okrugli stol na ovu temu na kojem sudjelujem, a s realnim stanjem u našem društvu suočio sam se prije pet godina u Slavonskom Brodu. Tada mi je ravnateljica tamošnje Medicinske škole rekla da oni već uče djecu sve što mi želimo uvesti kroz Građanski odgoj, ali kad ta djeca završe školu i krenu tražiti posao, suoče se s nečim sasvim drugačijim, neočekivanim, a to je da im se postavljaju pitanja: "Čija si ti? Jesu li ti roditelji u nekoj stranci? Gdje su zaposleni? Tko ti je tetak/teta?" Nezadovoljni takvim stanjem, rekla je ravnateljica, mladi medicinari masovno odlaze iz Hrvatske u inozemstvo gdje će ih zaposliti i cijeniti zbog njihove stručnosti i rada, i gdje ih nitko neće pitati takva pitanja. Znate li vi da je u Hrvatskoj upravo u tijeku javna rasprava o Zakonu o školstvu? Dio vas zna, jer ste te struke, ali to bi svi građani trebali znati jer se svih tiče, i svi bi trebali izdvojiti malo vremena da se uključe u tu javnu raspravu i ostave svoj komentar. E, to je pravo demokratsko društvo koje aktivno sudjeluje u životu svoje države i čemu moramo težiti, istaknuo je Bajkuša.
Na ovakvim skupovima, na kojima uglavnom sudjeluju učitelji, profesori, ravnatelji škola ili gradski i županijski pročelnici zaduženi za školstvo, a u Puli su im se pridružili i studenti učiteljskog usmjerenja, nastavnici uglavnom odgovaraju da se kroz različite predmete u školama dotiču tema iz Građanskog odgoja. Međutim, iskustvo je pokazalo potrebu da se to podučavanje djece provodi sustavno i kvalitetno, te da se na zasebnom satu djecu uči o demokratičnosti, kulturi, ljudskim i građanskim pravima, o slobodi, izazovima suvremenog društva, multikulturalnosti, toleranciji i drugim bitnim društvenim temama. U praksi se, kazao je Bajkuša, učestalo pokazuje da djeca i sama traže da se više priča o nekim temama koje se, možda i zbog škakljivosti, stalno marginaliziraju ili guraju pod tepih.
To su potvrdile i predstavnice Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Grada Rijeke koje su jučer u Puli predstavile izvanredne rezultate eksperimentalnog provođenja integriranog predmeta Građanskog odgoja među petim razredima šest osnovnih riječkih škola, koji su pobudili veliki interes prosvjetara diljem zemlje. Iako se u početku taj predmet trebao održavati jedan ili dva školska sata tjedno, djeca su vrlo brzo zahtijevala više sati, više tema, više terenske nastave i deblji priručnik.
Očigledne i brze promjene
- Želim napomenuti da se taj predmet ne ocjenjuje i djeca ne sjede kao na pravoj nastavi, već tako da se može razviti razgovor na neku temu. Svi uključeni nastavnici prošli su edukaciju i dobili smjernice za provođenje ovog programa. Priručnik, koji smo priredili na hrvatskom i na talijanskom jeziku, ima jako malo teksta s ciljem da ih to zaintrigira i potakne na diskusiju i razne druge aktivnosti s njihovim učiteljima, prijateljima i roditeljima. Primjerice, riječki su učenici često koristili web stranice Grada Rijeke koje su tada upravo dobile novi dizajn, te su sami slali sugestije kako ih poboljšati, a njihove su sugestije uistinu prihvaćene. Time su napravili više nego 90 posto građana Rijeke, rekla je Mirela Pašić.
Njena kolegica Lana Golob napomenula je da su Građanski odgoj i obrazovanje koncipirali prema smjernicama kurikuluma iz 2014. godine, ali su unijeli i teme koje smatraju jako bitnim za naše društvo u trenutnoj situaciji, kao što su pitanje imigranata, vjere i ateizma, obitelji, homoseksualnosti, provođenja slobodnog vremena, reality emisija, i drugo. Nakon samo godinu dana odgovori na pitanja postavljena učenicima u anketi prije i nakon odslušanog predmeta GOO bili su drastično drugačiji u pozitivnom smislu. Rijeka na krilima ovog uspjeha nastavlja i dalje, s tim da će GOO uvesti i u sedme i osme razrede.
Ispituje se interes istarskih škola
Na putu stvaranja boljih, aktivnijih građana i dionika društva u demokratskoj Hrvatskoj trebala bi im se od sljedeće godine pridružiti i Istarska županija. Potvrdila je to Patricia Percan, županijska pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu.
- Centar za građanske inicijative iz Poreča je već lani održao sastanke diljem Istre na ovu temu s raznim organizacijama i školama. Uvidjeli su da interes za uvođenje GOO-a postoji, zasad među barem 20 istarskih osnovnih škola. Nakon toga oformljena je radna skupina koju predvodi profesorica Tanja Carić iz pulske Gimnazije koja je već održala prvi radni sastanak i odlučila krenuti istim putem kao i Rijeka. Pozivamo i druge škole koje se još nisu odazvale da iskažu svoj interes do 15. prosinca, rekla je Percan.
Prisutni ravnatelji i učitelji imali su mnoga pitanja, prvenstveno vezana uz neke praktične detalje koji će se pojaviti u praksi. Primjerice, dosta toga se svaljuje na leđa učitelja, vanjskih suradnika i ravnatelja, pa se postavlja pitanje hoće li ionako preopterećeni nastavnici imati vremena i volje održati još tih sat, dva izvannastavnih aktivnosti tjedno, kako će im to biti plaćeno, što će biti s onim školama koje su manje i koje po zakonu imaju ograničene izvannastavne aktivnosti i drugo. Kako je istaknuto, sve će se te tehnikalije morati rješavati usput, jer načini postoje, zbog čega im i inicijativa GOOD i više stručne suradnice iz Grada Rijeke otvaraju svoja vrata za svaku vrstu pomoći i savjeta. (Patricija SOFTIĆ)