Snažni svjetlosni stupovi što nocu paraju nebo ili ulicna rasvjeta kao u pola bijela dana za sedam godina trebali bi biti prošlost. No, to ne znaci da ce ulice biti u mraku ili da ce diskoklubovima, primjerice, biti zabranjen svjetlosni ples u ritmu muzike.
Klasicna svjetlosna tijela što se uglavnom koriste na javnim prostorima morat ce se u roku od sedam godina zamijeniti da bi se sprijecilo svjetlosno zagadenje.
Pojam svjetlosnog zagadenja domace je zakonodavstvo prepoznalo prije cetiri godine, a sada je u proceduri i donošenje Zakona o zaštiti od svjetlosnog zagadenja koji propisuje rok prilagodbe od sedam godina s obzirom na to da je rijec o skupoj investiciji za gradove i opcine.
"Cilj ovog zakona nije da Hrvatska bude nocu u mraku, vec poticaj i promocija da se koristi kvalitetnija rasvjeta koja ce ujedno biti jeftinija. Javna rasvjeta treba biti usmjerena prema zemlji, tamo gdje je i potrebna, a ne prema nebu gdje nikome ne koristi.
Dobra rasvjeta nije nužno prejaka i mora biti ciljana, cime se štedi energija, a to je doprinos i okolišu i financijama", isticu u Ministarstvu zaštite okoliša. Prema njihovim podacima, vec je 147 gradova i opcina uložilo znatni novac u ekološku rasvjetu. Te je projekte Vlada sufinancirala s oko 40 milijuna kuna.
U resornom ministarstvu objašnjavaju i da svjetlosnim onecišcenjem nestaje nocno nebo, gubi se nocna tama. Ta cinjenica, vele, nije problem samo znanstvenicima astronomima, vec svim živim bicima, kukcima, pticama, pa i nama ljudima nestanak noci remeti životni ritam, što dovodi do brojnih neželjenih posljedica.