Paralelno s odumiranjem srednjeg sloja u Hrvatskoj, polako odumiru i djelatnosti zahvaljujući kojima su mnogi zadovoljno trljali ruke: nekad perspektivno građevinarstvo, a time i prodaja nekretnina, među najpogođenijim su djelatnostima otkako je krize u Hrvata. No, što će se zbivati s nekretninama nakon uvođenja poreza na imovinu početkom iduće godine?
Poznato je, naime, da se za stanove u kojima obitelji stalno borave umjesto komunalne naknade uvodi porez na imovinu, čiji će iznos biti približno jednak iznosu komunalne naknade. Ministar financija Slavko Linić ovih je dana javnosti poslao jasnu poruku - ako želimo u Europsku uniju, ne možemo govoriti o komunalnoj naknadi, ona je mogla postojati u socijalizmu jer se nije plaćao doprinos ovisno o bogatstvu, nego po tome gdje je netko bio smješten i na količinu kvadrata.
Socijalno neosjetljiva, hrvatska Vlada nije slijedila primjer Slovenije, koja je uvela dvogodišnji krizni porez samo na nekretnine vrednije od milijun eura, nego radije solidarno udara po svim slojevima stanovništva.
Ako se Hrvatska bude ravnala prema primjeru država Europe, porez na nekretnine mogao bi dosezati najmanje jedan posto vrijednosti nekretnine. To znači da bi za stan od 50 kvadrata vrijedan 60-ak tisuća eura porez na imovinu iznosio 4,5 tisuća kuna!
Ukoliko vlasnik iznajmljuje stan od 50 kvadrata, oslobođen je poreza na imovinu, a morao bi plaćati porez na najam. Kada bi ga iznajmio za 2.000 kuna mjesečno, što je prosječna cijena u Puli, vlasnik bi ostvario godišnji prihod od 24 tisuće kuna, na što bi platio godišnji porez na najam od 2.016 kuna (12 posto na prihode umanjene za 30 posto) (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU OD SRIJEDE.