Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je u četvrtak da je središnja banka uslijed bržeg od ranije projiciranog rasta domaće potrošnje i investicija povisila prognozu rasta BDP-a za 2016. na 2,3 posto, no da visoka razina javnog i inozemnog duga još uvijek predstavljaju najveći negativni rizk za Hrvatsku.
"HNB ocjenjuje da će stopa rasta BDP-a u ovoj godini biti 2,3 posto, što je značajno povećanje u odnosu na raniju projekciju (1,8 posto) te predviđamo da će u 2017. ta stopa biti 2,5 posto. Osnovni razlog zašto smo revidirali našu projekciju na više je brži rast domaće agregatne potražnje, odnosno osobne potrošnje i investicija u odnosu na prethodno razdoblje. Naime, početkom ove godine, odnosno u prvih pet-šest mjeseci za koje imamo podatke, vidi se da je osobna potrošnja znatno porasla, a isto tako i investicije u prvom kvartalu ove godine, djelomično zbog korištenja fondova EU, ali djelomično i kao autonomna komponenta koja se u velikoj mjeri zasniva na povećanju poslovnog optimizma", kazao je Vujčić na susretu s novinarima na temu aktualnih gospodarskih kretanja i prognoza.
U HNB-u očekuju da će osobna potrošnja ove godine rasti po stopi od 2,9 posto, nakon 1,2 posto u 2015., dok stopu rasta investicija projiciraju na razini od 2,9 posto, nakon 1,6 posto prošle godine.
Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, pak, u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosila su 503 milijuna eura, što je za 107,4 milijuna ili 27,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju preliminarni podaci HNB-a.
Podsjetivši da je oporavak hrvatskog gospodarstva inicirao prvenstveno rast izvoza, koji se počeo događati odmah nakon ulaska u EU, Vujčić je istaknuo i da je to utjecalo i na poboljšavanje poslovnog okruženja, odnosno povećani poslovni optimizam. Na temelju toga počeo se povećavati i optimizam potrošača "iako smo primijetili da se optimizam potrošača obično raste prije, a pada nakon izbora, međutim ovog puta se poklopilo da su i poslovni i potrošački optimizam porasli", dodao je.
Istodobno, podaci o uvozu pokazuju da se prvenstveno uvozi kapitalna investicijska oprema, što u HNB-u tumače kao pokazatelj da poduzetnici koji izlaze na tržište EU počinju i više ulagati, budući da izvoz kontinuirano raste, ove godine, prema procjeni HNB-a, za 5,7 posto. "Imali smo rast robnog izvoza veći od 10 posto. Ove godine očekujemo niži, ali još uvijek zdrav rast i to je očito potaklo i rast investicija", kazao je Vujčić.
Raste i najvažnija komponenta BDP-a, osobna potrošnja, što je, kaže Vujčić, posljedica rasta realnog dohotka - ove se godine bilježi rast plaća, a uz negativnu stopu inflacije (u 2016. se očekuje za 0,9 posto) te padajući teret otplate dugova raste i raspoloživi dohodak, što stanovništvu, odnosno sektoru kućanstava omogućava da više troši.
Visok dug je glavni rizik; politika za sada nema negativne učinke
No, glavni rizik za hrvatsko gospodarstvo i dalje ostaju visoka razina javnog i inozemnog duga, zbog osjetljivosti na moguće pogoršanje stanja na međunarodnim financijskim tržištima. Bruto inozemni dug u HNB-u ove godine prognoziraju na razini od 96,9 posto BDP-a, a javni na oko 85 posto BDP-a.
"Temeljni rizik na ovakvoj razini vanjskog i javnog duga je promjena uvjeta financiranja na tržištu. Sa zadnjim izdanjem državnih obveznica vidjelo se da su uvjeti financiranja na domaćem tržištu povijesno daleko najbolji, a takvu situaciju imamo i na međunarodnom tržištu. Međutim, takvo stanje neće sigurno trajati zauvijek i ovo razdoblje povoljnih uvjeta financiranja treba iskoristiti kako bi se dugovi smanjili, jer kada dođe do promjene uvjeta financiranja, Hrvatska je zbog visoke razine i javnog i vanjskog duga još uvijek osjetljiva na takve negativne šokove", ocijenio je guverner.
Kazao je i da u središnjoj banci za sada ne vide negativne učinke političke nestabilnosti na sva pozitivna kretanja, posebice jer ne postoje naznake izmjena u proračunu. "Pričekajmo izbore pa ćemo vidjeti kako će se vlada formirati. Ono što je jasno i što nam je važno za projekcije je da proračun ostaje onakvim kakav je donesen, a on omogućava, uz ovu stopu rasta BDP-a, da deficit proračuna padne ispod 3 posto BDP-a. Uz to, od iduće godine naše su projekcije da će početi padati i udio javnog duga u BDP-u", rekao je Vujčić, istaknuvši kako to onda otvara mogućnost početka razgovora o izlasku Hrvatske iz EU Procedure prekomjernog deficita.
Osvrnuo se i na nedavni neuspjeli pokušaj izdanja hrvatske državne obveznice na međunarodnom tržištu, rekavši kako je na road showu za to izdanje "bio slučaj da je zahtijevana određena premija rizika na nepoznatu političku situaciju u tom trenutku, ali onog trenutka kada ta politička situacija postane jasnija investitorima, kad se upoznaju s novom vladom i njenim programom, onda će i lakše odlučiti kolika je cijena rizika za Hrvatsku".
Pritom nije želio spekulirati o mogućim promjenama hrvatskog kreditnog rejtinga krajem ovog tjedna, ali je podsjetio da je do sada dugoročni rizik Hrvatske bio nedostatak rasta BDP-a i rast udjela javnog duga u BDP-u.
"Jedan od tih rizika se znatno poboljšao, a to je stopa rasta BDP-a, no udio javnog duga je još uvijek na svojoj maksimalnoj razini i on i dalje predstavlja značajan rizik za strane investitore i strane rejting agencije", rekao je, dodavši da nije nemoguće da se mogućnost inozemnog zaduživanja otvori i prije izbora u rujnu, ali da misli "da je dobra odluka da se čeka mogućnost trenutka izlaska na međunarodna tržišta koji bi bio povoljan za Hrvatsku".
Najveći problem ostaje nezaposlenost
Kao najveći problem hrvatskog gospodarstva u HNB-u i dalje vide nezaposlenost, uz naglasak da Hrvatska ima najvišu stopu nezaposlenosti (17 posto u 2015., 15,6 posto očekivana za 2016.) u odnosu na usporedive zemlje središnje i istočne Europe.
"Hrvatska mora naći načina da kreira nova radna mjesta i snizi tu visoku stopu nezaposlenosti. To se odnosi prvenstveno na strukturne reforme, što uvijek naglašavamo, a koje mogu podići srednjoročnu i dugoročnu stopu rasta BDP-a, odnosno kreirati nova zaposlenja. Nova zaposlenja u velikoj mjeri moraju doći i iz nekih novih sektora i novih poduzeća, koja treba poticati u rastu i stvoriti im poticajno okruženje, posebno regulatorno", istaknuo je Vujčić.
Naveo je da je HNB proveo anketu među malim i srednjim poduzećima, na koju su dobili vrlo jasan odgovor da je najveći problem za njihovo poslovanje regulatorno okruženje, odnosno loši i kontradiktorni propisi i česte izmjene propisa. "Poboljšanje tog okvira, donošenje stabilnog i poticajnog poreznog okvira je nešto što može potaknuti te firme da stvaraju nova zaposlenja i smanjuju stopu nezaposlenosti", ocijenio je guverner.
Financijska stabilnost je vrlo visoka
Govoreći o financijskoj stabilnosti u Hrvatskoj, Vujčić je ocijenio da je ona vrlo visoka te da je hrvatski bankarski sustav visoko kapitaliziran i stabilan.
Adekvatnost kapitala banaka, podsjetio je, lani je smanjena za 3 postotna boda kao posljedica konverzije kredita u 'švicarcima', ali sada je ponovno na 22 posto, rekao je guverner.
Naglasio je da je kapitaliziranost banaka tolika da i kada ne bi naplatile ništa od svih loših plasmana za koje nisu izdvojile rezervacije, njihova bi stopa adekvatnosti kapitala još uvijek bila iznad zakonski propisane u ovom trenutku, što znači da je hrvatski bankarski sustav i dalje vrlo stabilan.
Osvrnuo se i na probleme s kojima se suočavaju talijanske banke, a s obzirom da su u njihovom vlasništvu i dvije najveće hrvatske banke te je rekao da za sada nema naznaka problema.
"Ono što je sigurno je da su i Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb izuzetno visoko kapitalizirane i stabilne financijske institucije. U ovom trenutku imamo, jer su one potpale pod nadzor ECB-a, kontinuiranu suradnju u okviru supervizorskih kolegija s ECB i u tim razgovorima nema apsolutno nikakvih otvorenih pitanja za koja bih ja znao", rekao je Vujčić. (Hina)