Na način na koji je spomenuto i predloženo da bi monetarna politika mogla reprogramirati državni dug, Hrvatska narodna banka to definitivno neće raditi. Po zakonu ne smijemo financirati državu, to je jedan od postulata neovisnosti monetarne politike. Otkup državnih vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu je moguć, ali samo ako se obavlja za potrebe monetarne politike, a nikako za reprogram javnog duga, poručio je Boris Vujčić, guverner HNB-a, na 2. susretu guvernera regije u organizaciji tjednika Lider, u Rovinju.
Podsjetimo, reprogram javnog duga od strane HNB-a a preko bankarskog sustava predložio je prošli tjedan Vujčićev prethodnik, bivši guverner Željko Rohatinski, a Vujčić je ovime definitivno otklonio tu opciju.
Budući da je Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna plaćanja iz Basela spomenuo da se i Europska središnja banka tijekom krize također služila nekonvencionalnim mjerama, te je otkupljivala dugoročne vrijednosnice na sekundarnom tržištu, i to prije svega kako bi očuvala financijsku stabilnost, ali i integritet eurozone, Vujčića smo pitali, je li to možda argument da se i kod nas pokuša nekonvencionalno, budući da je javni dug nekih zemalja članica eurozone također bio problem. Vujčić je odgovorio da mi ipak nismo u takvoj situaciji, a ECB to što je radila, radila je, kaže, pod točno određenim pravilima, u ograničenim količinama i s ciljem smanjivanja razlike u kamatnim stopama. Vezano za uvođenje poreza na štednju, Vujčić je kazao da kod nas taj porez neće rezultirati odljevom štednje iz banaka, jer su kamate na štednju dovoljno visoke da bi i dalje ostale konkurentne u odnosu na okruženje.
Guverner Banke Slovenije Boštjan Jazbec kazao je da se danas u ECB-u razmišlja o nekonvencionalnim instrumentima koji bi prije nekoliko godina bili vezani primarno na fiskalnu politiku. Istaknuo je kako misli da je Slovenija na dobrom putu da izađe iz krize: "Lani smo bili na rubu poziva za "Trojku", no kroz sanaciju bankarskog sustava u iznosu 10 posto BDP-a doveli smo sustav na razinu 12 do 15 posto adekvatnosti kapitala. Problem je samo što je jedini novac koji smo za to imali na raspolaganju bio novac poreznih obveznika pa nam javni dug raste prema 81 posto, no stabilan bankarski sustav, po meni je prvi i jedini preduvjet za razvoj realnog sektora", rekao je Jazbec. Trenutno je oko 60 posto bankarskog sustava Slovenije u rukama države, no kreće privatizacija.
Vujčić je, uspoređujući primjere Slovenije i Hrvatske, kazao da su te dvije zemlje, zemlje s najvećim kumulativnim padom BDP-a, a zajedničko im je što nisu privukle dovoljno izvozno orijentiranih investicija. "Mi smo investicije privukli u banke, što nam sada ne može kroz izvoz pomoći u rastu, ali je bankarski sustav ostao otporniji. Dakle, dok u Sloveniji javni dug raste zbog sanacije bankarskog sustava, kod nas je problem javni sektor, potrošnja, razne subvencije itd.", podvukao je Vujčić. Rekao je i da je sada već očito da je Hrvatska po pitanju BDP-a u 2014. u negativnom području. (A. DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ/Novi list)