Hrvatsko se gospodarstvo nalazi u fazi oporavka koji se intenzivirao početkom godine prvenstveno uslijed snažnog rasta izvoza robe i usluga, ali i nešto povoljnijeg kretanja domaće potražnje. Očekujemo da će se slični trendovi nastaviti i u preostalom dijelu 2015., kao i u narednim godinama. Sukladno takvim poboljšanim makroekonomskim izgledima, HNB-ova projekcija rasta u ovoj i idućoj godini već je drugi put revidirana naviše.
HNB sada očekuje da bi u ovoj godini domaće gospodarstvo moglo porasti za 1,2 posto, a u idućoj neznatno brže, za 1,5 posto, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na Konferenciji Zagrebačke burze koja se održava u Rovinju.
Vujčić je rekao da se rast BDP-a intenzivira uslijed, dakle, rasta izvoza, ali i domaće potrošnje, koja raste prvi put u šest godina, i to pod utjecajem smanjenja poreznog opterećenja na dohodak od rada. Raste i indeks pouzdanja potrošača, a očekuje se, kaže, i rast kapitalnih investicija.
HNB je dakle korigirao i projekcije domaće potražnje koje su također optimističnije no prije. Očekuje također da će se i u 2016. nastaviti pad stope nezaposlenosti te pad kamata na kredite.
Guverner je upozorio da najveća opasnost hrvatskom gospodarstvu prijeti od rasta javnog duga koji će do kraja godine doseći 88 posto BDP-a, a možda i više. Polovica rasta javnog duga u posljednjih desetak godina generirana je razlikom između kamatne stope na dug i stope rasta BDP-a (tzv. efekt grude snijega). Da bi se zaustavio prirast javnog duga po toj osnovi, treba nam, kaže Vujčić, oko deset milijardi kuna primarnog suficita u iduće dvije godine, a prema sadašnjim projekcijama izgledno je da će se ostvariti primarni deficit od 3 milijarde - treba nam dakle 13 milijardi kuna samo za zaustavljanje rasta javnog duga.
Potencijal rasta BDP-a u idućih sedam godina je, međutim, relativno nizak, samo 2 posto godišnje, što nije dovoljno za značajniji preokret, za koji su nužne strukturne reforme: reforma tržišta rada, mirovinskog i obrazovnog sustava. Efekti strukturnih reformi vidljivi su kroz šest do osam godina, a to je nažalost izvan izbornog horizonta hrvatskih političara, pa su uvijek na dnu ljestvice prioriteta, uputio je Vujčić kritiku političarima.
- Naravno, populizam je uvijek lakši izbor, ali takav pristup neće omogućiti rast produktivnosti koji je neophodan za značajniji rast BDP-a, poručio je Vujčić.
Rekao je i da je HNB, nizom mjera, uspio spriječiti rast kamata i pritisak na tečaj izazvan odlukom Vlade o konverziji kredita iz CHF u eure, te da će i dalje održavati visoku likvidnost u sustavu i čuvati stabilan tečaj.
Morgan Stanley: Hrvatske financije bit će sve gore
Rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, bez obzira na to pobijedi li blok okupljen oko HDZ-a ili onaj oko SDP-a, neće u kratkom roku poboljšati stanje javnog duga i deficita državnog proračuna, a vjerojatno je da će hrvatski kreditni rejting nastaviti padati.
Zaključili su to analitičari Morgan Stanleya, jedne od najvećih američkih banaka u svojoj analizi o mogućim posljedicama parlamentarnih izbora koju su uputili svojim klijentima, među ostalima i ulagačima u hrvatske obveznice.
Koja god opcija osvoji vlast na predstojećim izborima, suočit će se odmah s nekoliko problema, posljedicama konverzije kredita u švicarskim francima, visokim vanjskim dugom i deficitom te posljedicama izbjegličke krize koja bi mogla rezultirati zatvaranjem granica i ugrožavanjem trgovinskih odnosa sa susjednim zemljama. (A. DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ, J. MARIĆ)