Hoce li primopredaja vlasti na nacionalnoj razini, koja ce zapoceti za koji dan, utjecati na sudbinu javnih medija u državnom vlasništvu, pitanje je na koje novinari i zaposlenici Hine, Vjesnika, pa i Hrvatske radiotelevizije, posljednjih dana traže odgovore.
Iako je svako od tih državnih glasila u specificnom položaju, te je njihova djelatnost regulirana posebnim zakonskim odredbama, u proteklih je dvadeset godina svaka dramaticnija smjena vlasti dovela nove gospodare u te medije, koji uglavnom i nisu bili drugo nego sluge odredenih politickih opcija. Štoviše, nije tajna kako su Banski dvori povremeno mijenjali urednike i novinare u svojim "izdanjima", odnosno medijskim kucama, kada bi procjenjivali da im je lojalnost upitna, a sklonost opoziciji previše ocita.
Nova, Milanoviceva Vlada stoga je pred nezahvalnim izborom - hoce li na celo Vjesnika, Hine ili HRT-a - gdje je nedavno završen iznimno kompliciran odabir direktora i urednika - postavljati nove ljude, ili ce pustiti HDZ-ove kadrove da odrade posao do kraja mandata.
Dok za ostala javna poduzeca, poput Jadranskog naftovoda ili Hrvatskih cesta, nije sporno da ce smjena vlasti dovesti do promjene na celu tih javnih tvrtki, mediji su uvijek specificna prica. Eventualne smjene u medijima mogle bi postati vruci krumpiri Milanoviceve Vlade koje bi opozicija vješto koristila štiteci usput svoje kadrove na "trusnom" terenu.
HDZ-ovi medijski kadrovi
- Smatram da smjena ne bi trebalo biti, odnosno da ravnatelji bolnica, škola i drugih institucija ne bi trebali biti podložni smjeni vlasti, kaže sociolog dr. Slaven Letica, analiticar s dugim stažem u hrvatskim javnim i privatnim medijima.
- Vec odavno je trebalo odrediti granice politickog i civilnog društva. Smjena vlasti ne bi se trebala ticati institucija civilnog društva, bez obzira na to tko imenuje te ljude. Britanska kraljica imenuje ravnatelja i glavnog urednika BBC-ja, ali na nacin da on preživi promjenu vlasti. Sabor bi trebao imenovati profesionalce na temelju kompetencije i suglasja, pa ih ne bi trebalo mijenjati, smatra Letica.
- Državni mediji najprije trebaju postati do kraja javni mediji, napominje politolog Višeslav Raos i dodaje: "Ne vidim zašto bi u programskim vijecima i na slicnim mjestima sjedili profesionalni politicari."
Od svih državnih glasila u najtežem stanju je dnevni list Vjesnik, koji živi od dotacije koju mu je još u ožujku isplatilo Ministarstvo gospodarstva. Ta proracunska sredstva su pri kraju i vec bi krajem prosinca, na nekoj od prvih sjednica nove Vlade, trebalo biti odluceno što ce dalje biti s "Vladinim dnevnikom". Sadašnji izdavac, javno poduzece Narodne novine, ne može sam financirati dnevni list s 99 zaposlenika koji se prodaje u oko tri tisuce primjeraka, dok se bivši izdavac, Vjesnik Tiskara, nedavno udružio s Hrvatskom poštom i definitivno odmaknuo od novinskog nakladništva.
Problem Vjesnika svakako je najdramaticniji jer Vlada najprije treba do kraja godine donijeti odluku o tome hoce li ga ugasiti, a tek zatim - preživi li kao novina ili kao web portal - vidjeti hoce li postavljati svog direktora i glavnog urednika. U vrijeme vlasti Ive Sanadera Vjesnik je svaki dan na naslovnici objavljivao njegovu fotografiju, a slicna praksa nastavila se i za vrijeme Sanaderove zamjenice Jadranke Kosor. Želi li Zoran Milanovic svaki dan svoju sliku na prvoj strani dnevnog lista s nacionalnom cirkulacijom, najbolje da ništa ne mijenja.
- Postavlja se pitanje zašto Vjesnikom ne upravljati kao komercijalnim novinama, po tržišnoj logici, kao i druga javna poduzeca. Zašto se njegov ravnatelj ne bi birao na javnom natjecaju umjesto da ga se veže uz mandat Vlade, pa da sjedi cetiri godine na tom mjestu bez obzira na rezultate, kaže Raos.
U Hini sve glasnije nezadovoljstvo
U državnom vlasništvu je i nacionalna novinska agencija Hina, ciji se šefovi biraju shodno Zakonu o Hini, ali i po ocitim stranackim preferencama. Posljednjih godina, u toj agenciji sve je glasniji revolt zaposlenika zbog lošeg položaja tvrtke na tržištu, gdje gubi utjecaj i broj pretplatnika. Nova Vlada i tu je pred odlukom - staviti Hinu na tržište, financirati je iz državnog proracuna ili staviti kljuc u bravu. Naravno, potrebno je odluciti i tko ce voditi agenciju - od njezinog osnivanja, bili su to, uglavnom, profesionalci koje je odabirala politika, a ne profesija.
Nova Vlada ima najmanje mogucnosti za kadrovske promjene na Hrvatskoj radioteleviziji, gdje su upravo izabrani direktori i glavni urednici, a nedugo prije toga clanovi Programskog vijeca i Nadzornog odbora. Na taj je izbor bivša politicka garnitura imala velik utjecaj, kao i na sve celnike koji su prošlih osam godina vladali HRT-om.
Napokon, nije slucajno da je bivši "neovisni" predsjednik Programskog vijeca HRT-a Zvonko Milas svježe izabrani saborski zastupnik HDZ-a. Ali, nova Vlada morat ce u svom mandatu najvjerojatnije redefinirati položaj citave nacionalne TV kuce - od ubiranja RTV pretplate i života na racun državnog proracuna do obveza koju dalekovidnica ima prema javnosti.
- Ocekujem da nova vlast sredi stanje na HRT-u, koji bi trebao postati javna TV, komentira Raos, koji u programima javne TV kuce prepoznaje "ideološka soliranja" koja su posve nepotrebna.
- Imate odredene ideološke džepove, s novinarima i urednicima koji zastupaju stajališta HDZ-a i SDP-a, zbog cega pati gledateljstvo. Program ne smije biti stranacki obojen iako je jasno da se trebaju uvažavati sve opcije, dodaje Raos, koji smatra da bi se "rezanja" u državnom aparatu mogla odnositi i na medije u državnom vlasništvu.
Letica upozorava da bi bila ozbiljna pogreška pojacavati politicki nadzor nad javnim poduzecima opcenito, ne samo onima koji se bave medijskim poslovima.
- Vrati li nova vlast politicare u nadzorne odbore, necemo imati civilno, nego politicko društvo. To je korak nazad i rijec je o "zarobljavanju države", o korupciji na najvišoj razini, kaže Letica.
Ocito, javni mediji u državnom vlasništvu nalaze se, s promjenom vlasti, u novom položaju. Njihovu "neovisnost" o politici za sada nitko ne osporava, ali ne može se pretpostaviti da ce nova vlada placati stare dugove i kadrove postavljene za prošle vlasti.