"Istra je napravila značajan napredak u palijativnoj skrbi i čini mi se da ostatak Hrvatske treba slijediti istarski primjer", kazao je voditelj radne grupe za neurološku palijativnu skrb Europske asocijacije palijativne skrbi dr. David Oliver, koji je u sjedištu Županije održao predavanje o praksi i funkcioniranju hospicija u Europi.
Naglasio je da je iskorak napravljen i zbog dobro uhodanih palijativnih timova koji diljem Istre posjećuju i pružaju podršku oboljelima i njihovim obiteljima, a iduća bi faza, smatra, trebalo biti otvaranje hospicija.
- Cilj je da jednim dijelom hospicij bude centralno mjesto koje će pružati pomoć svim onim pacijentima koji žele ostati kod kuće, ali i da bude pomoć najbližima. Hospicij ne bi isključivo trebalo smatrati nekom završnom stanicom, odnosno prostorom u koji se dolazi umrijeti.
Istra je na dobrom putu i palijativna skrb se dobro razvija, a izgradnja hospicija je iduća faza. No i dalje treba nastaviti raditi s osobama kod kuće, jer većina teško bolesnih i dalje želi umrijeti kod kuće, pa to treba poštivati, veli Oliver.
Naglasio je da u podizanju razine palijativne skrbi trebaju podjednako sudjelovati lokalne vlasti, zdravstveni sektor, ali i zajednica, zaključivši da je nužna i stalna edukacija liječnika i svih ostalih zdravstvenih djelatnika.
Da Istri treba hospicij, smatra i klinička koordinatorica županijskog Palijativnog tima Julijana Franinović Marković rekavši da treba prestati razmišljati o hospiciju kao mjestu na koje će netko doći i više neće izaći. Po njenim riječima, u Istri godišnje umire 2.330 osoba, od kojih ih pola umire kod kuće.
Procjene su da između 50 i 80 posto umirućih bolesnika, ovisno o bolesti, treba palijativnu skrb.
- Prema podacima za prošlu godinu, vidimo da je naš tim posjetio 20 posto bolesnika i da je dio njih trebao biti smješten u hospicij. To je mjesto od velike pomoći i obiteljima koje su često puta na rubu svih snaga i skroz su iscrpljene. Današnja situacija na neki način opterećuje softificiranu bolničku skrb jer veliki je problem kada umirući bolesnik leži na intenzivnoj njezi.
- To nije dobro za bolesnika, a i skupo je za zajednicu. U palijativnu skrb osim zdravstvenih djelatnika trebaju se uključiti i predstavnici socijalne ali i duhovne skrbi -svećenstvo. No i mi kao društvo trebamo skupa raditi na općem dobru, kazala je Franinović Marković. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)