U Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre jučer su predstavljeni rezultati prve godine provedbe projekta Arheološka istraživanja kasnog pleistocena i ranog holocena u Limskom kanalu nazvanog Archaeolim. Projekt su predstavili njegov voditelj dr. sc. Ivor Janković iz Instituta za antropologiju u Zagrebu, Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, kao partnerske ustanove na projektu te Sanjin Mihelić iz Arheološkog muzeja Zagreb. Ovaj znanstveni projekt financira Hrvatska zaklada za znanost čiji je Janković voditelj. Arheološki muzej Istre jedan je od vodećih partnera na projektu koji okuplja niz znanstvenih i stručnih ustanova iz Hrvatske i inozemstva. Namjerava se pokušati proniknuti u pitanja vezana uz razdoblje srednjeg i gornjeg paleolitika te mezolitika na prostoru Limskog kanala, a u sklopu projekta predviđena su sondažna istraživanja Romualdove pećine i Pećine kod Rovinjskog sela, Abri Kontija 002 i Lima 001.
Terenska arheološka istraživanja provedena su prošle godine u Romualdovoj pećini te na lokalitetu Abri Kontija 2, a najavljena je i druga sezona terenskih istraživanja u Limskom kanalu od 28. lipnja do 8. kolovoza.
Komšo je podsjetio da su istraživanja u pećinama Limskog kanala započela krajem 19. stoljeća te su nađeni brojni nalazi iz razdoblja prapovijesti što je inspiriralo Mirka Maleza iz Zavoda za paleontologiju i biologiju kvartara da nakon Drugog svjetskog rata krene istraživati pećinske lokalitete na području Istre te je odabrao Romualdovu pećinu. Tu je našao brojne ostatke pećinskog medvjeda i ljudskog djelovanja. To je bila baza za istraživanje koje je počelo 2007. koje je provodio AMI, a kada je nađen i prvi lokalitet neandertalaca na području Istre. Istraživanje je nastavljeno u suradnji s Institutom za antropologiju a Komšo je siguran da će nalaza biti puno i da će biti odlični.
Janković je istraživano razdoblje od geološki kasnog pleistocena i ranog holocena odnosno arheološki razdoblja srednjeg kasnog paleolitika i mezolitika opisao kao dinamično i zanimljivo. Razdoblje srednjeg paleolitika na tlu Europe običavamo vezivati uz neandertalce za što je i Hrvatska vrlo značajna a boravili su neko vrijeme i na području Romualdove pećine, gdje su živjeli rani anatomski moderni ljudi pa je ta biološka slika, smjena populacija jedan od aspekata koji ih zanima, uz ponašanje onodobnih ljudi u sklopu onodobnog vremena.
- Prvi put imamo dokazanu sekvencu ljudske habitacije više od 40 i 50 tisuća godina, vremena u kojem su na području Europe obitavali neandertalci. Iako ograničena prošlogodišnja istraživanja pokazala su vrlo vrijedne rezultate, a ove godine krećemo s jednom većom kampanjom gdje ćemo dobiti bolje rezultate, kazao je Janković. (M. RADIĆ, snimio M. ANGELINI)