Iako je Ustavni sud zaključio da je valutna klauzula, kako je opisuje Zakon o obveznim odnosima, ustavna djelomično je prihvatio tužbu udruge Protošač te ukinuo odluku Vrhovnog suda u dijelu koji se odnosi na valutnu kauzulu u švicarcima i to za sve banke.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović pojasnio je na konferenciji za novinare da će Vrhovni sud morati ponovno odlučivati o kreditima u švicarcima jer je udruzi Potrošač, ovlaštenoj za pokretanje postupka radi kolektivne zaštite potrošača, "povrijeđeno pravo na obrazloženu sudsku odluku kao važan aspekt ustavnog prava na pravično suđenje".
Za tu je odluku, dodao je, glasovalo 12 sudaca, jedan je bio protiv, a nitko nije izdvojio mišljenje.
Šeparović je pojasnio da propust banaka da potrošače upoznaju s ekonomskim posljedicama sklapanja ugovora o kreditu predstavlja odlučujuću okolnost za ocjenu Vrhovnog suda da su ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštene.
Dvostruka mjerila i nedostatno obrazloženi kriteriji
"Međutim, istu tu okolnost u odnosu na ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli Vrhovni sud nije uzeo u obzir niti je obrazložio razloge za različiti pristup u tumačenju ovog pravnog standarda. Dvostruka mjerila odnosno nejasni i nedostatno obrazloženi kriteriji kojima se Vrhovni sud rukovodio u različitom pristupu pri ocjeni razumljivosti, to jest poštenosti ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli od osobite su važnosti ako se ima u vidu da su u konkretnom slučaju ugovori o potrošačkom kreditiranju bili opterećeni s dva bitno promjenjiva elementa – valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom. Tim više je trebalo uzeti u obzir i ocijeniti jesu li potrošači bili svjesni posljedica takvog istodobnog i po naravi stvari još rizičnijeg ugovaranja", kazao je Šeparović.
Dodao je i da je Ustavni sud utvrdio da je Vrhovni sud propustio obrazložiti razloge za različito tumačenje istog pravnog standarda, ali i razloge zbog kojih je zaključio da je presuda suda Europske unije (26/13) bila relevantna za ocjenu poštenosti ugovaranja promjenjive kamatne stope, ali ne i valutne klauzule.
"Konačno Vrhovni sud nije obrazložio zašto smatra da u konkretnom slučaju nije bio dužan pokrenuti postupak odnosno uputiti zahtjev sudu Europske unije za prethodno tumačenje prava EU. Vrhovni sud je mogao ne prihvatiti takav zahtjev, ali je morao obrazložiti zašto ga ne prihvaća", kazao je Šeparović.
Što se tiče odlučivanja o prvom zahtjevu u kojem se propitivala valutna klauzule na način kako je opisana u Zakonu o obveznim odnosima Šeparović je rekao da je Ustavni sud jednoglasno zaključio da je ona zakonita i ustavna. Dodao je i da ta odluka neće utjecati na odluku suda o tzv. Zakonu o konverziji o kojemu će se odlučivati naknadno.
Aleksić: Dobili smo što smo tražili
Čelnik Udruge Franak i saborski zastupnik Goran Aleksić, koji je odmah nakon objave odluke čestitao predsjedniku Ustavnog suda, izjavio je nakon konferencije za novinare da su dobili upravo ono što su tražili.
"Dobili smo presudu kakvu smo tražili. Tražili smo da se ukine dio presude koji se tiče valutne klauzule u švicarskom franku i dio presude koji se tiče promjenjive kamatne stope koju je ugovarala Sberbank, odnosno ranije Volksbank. Postupak se mora ponoviti, mora se utvrditi poštenost valutne klauzule u švicarskom franku i mora se dodatno utvrditi je li poštena ili nepoštena odluka o promjenjivoj kamatnoj stopi. Dakle postupak ide iz početka, ali od onog trenutka od kada je podnesena žalba Vrhovnom sudu", kazao je Aleksić.
Na pitanje što ako dobiju identičnu, ali kvalitetnije obrazloženu odluku Vrhovnog suda Aleksić je rekao da će u slučaju da ne budu zadovoljni podnijeti novu Ustavnu tužbu.
"Ukoliko bi se potvrdila odluka suca Radovana Dobronića koja je jedina pravična i poštena, to je moje mišljenje i mišljenje desetaka tisuća ljudi, u tom slučaju bi se svi krediti s valutnom klauzulom švicarski franak koje je ugovaralo osam banaka morale reobračunati po početnoj kamatnoj stopi i početnom tečaju pa svi oni koji još imaju kredite bi dobili nove otplatne rate, novu glavnicu, sve bi bilo poboljšano, a oni koji su otplatili kredite bi morali dobiti novac nazad koji su preplatiti".
Aleksić je kazao i da novu pravomoćnu presudu očekuje u roku od godinu dana, koliko su čekali i na ranije odluke, a ustvrdio je i da ne sumnja da će banke u konačnici prihvatiti presude budu li one išle u korist dužnika. (Hina)