Prošlo je više od dva mjeseca otkad je Vrhovni sud presudom u slucaju nasljednika brazilske državljanke otvorio vrata povratu imovine strancima, ali još uvijek nema nikakvih konkretnih vijesti što je Ministarstvo pravosuda po tom pitanju poduzelo.
Nakon presude po kojoj nasljednici Zlate Ebenspanger imaju pravo na povrat zgrade u centru Zagreba ocekivalo se da ce ministarstvo krenuti u izmjene Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisticke vladavine, no iz tog tijela zasad odgovaraju tek da poduzimaju "odgovarajuce pripremne radnje vezano uz izraženo stajalište Vrhovnog suda".
Zato je još nepoznanica hoce li Ministarstvo pravosuda, u tim pripremnim radnjama, prihvatiti sugestiju koja im je ovih dana stigla iz americke administracije.
Sjedinjene Americke Države, kao i ostale zemlje ciji državljani priželjkuju povrat oduzetih nekretnina, iskazale su velik interes za presudu Vrhovnog suda i njezinu primjenu u praksi. Medutim, u mogucim izmjenama zakona voljeli bi vidjeti i proširivanje prava na povrat imovine na novu kategoriju ljudi.
Zakon se, kako mu sam naziv govori, odnosi samo na imovinu oduzetu nakon Drugog svjetskog rata. Dužnosnik State Departmenta s kojim smo razgovarali istice da bi bilo "važno donijeti zakon koji bi pokrio i vrijeme ustaškog režima".
"Imali ste vrlo ogranicen zakon kojim su povrat mogli tražiti samo hrvatski državljani. Odluka Vrhovnog suda prilika je za Hrvatsku da izmijeni taj zakon", komentirao je naš sugovornik, dodavši da su nakon presude u nekim krugovima u SAD-u stvorena velika ocekivanja i dojam da ce ubuduce u zakon biti ukljuceni i oni koji su bez imovine ostali u vrijeme ustaškog režima.
Drugi sugovornik blizak State Departmentu ocjenjuje, pak, da je rijec o zasad malom problemu u inace odlicnim i partnerskim odnosima Hrvatske i SAD-a, ali su za taj problem zainteresirani važni ljudi.
U hrvatskoj diplomaciji, medutim, trenutno ne vide zbog cega bi povrat imovine na bilo koji nacin utjecao na odnose Zagreba i Washingtona, dok su u Ministarstvu pravosuda odbili odgovoriti na pitanje hoce li eventualne izmjene zakona obuhvatiti i one kojima je imovina oduzeta prije 1945. godine.
"Nismo u mogucnosti dati odgovore na postavljena pitanja vezano uz rješenja koja ce, eventualno, biti predložena", porucili su nam iz Ministarstva pravosuda. Što se tice imovine oduzete nakon 1945., neslužbeno se, pak, doznaje da bi zakonskim izmjenama mogao biti produljen rok za predaju zahtjeva za povratom koji je istekao još 2003., kao i da se pokušava naci nacin da se riješi problem ljudi kojima je zahtjev odbijen prije presude Vrhovnog suda.