Izrazu "imati pticji mozak" ozbiljno je ugrožena vjerodostojnost nakon otkrica da vrane ne samo da su kadre identificirati lice ljudskog bica opasnog po njih, nego mogu i poduciti svoju vrstu da prepozna tu prijetnju.
Zaintrigirani ponašanjem vrana (Corvus brachyrhynchos) koje žive na njihovu kampusu u Seattleu, istraživaci Washingtonskog sveucilišta željeli su utvrditi hoce li se ptice prisjetiti lica osobe koja im je priuštila traumaticno iskustvo. Znanstvenici su navukli gumenu masku špiljskog covjeka i tako hvatali i prstenovali ptice, koje bi nakon nekog vremena pustili na slobodu.
Odlucili su u kretanju kampusom nastaviti nositi tu masku, sinonim za opasnost, i promatrali reakcije vrana. Isti su pokus napravili s "neutralnom" maskom, ovog puta bivšeg americkog dopredsjednika Dicka Cheneyja, da bi usporedili razlike u ponašanju.
I sam pogled na masku špiljskog covjeka izazivao je krikove upozorenja vrana ili ih je tjerao na okupljanje da bi se suprotstavile opasnosti, bijesno grakcuci i žestoko mašuci krilima u znak upozorenja drugim pticama svoje vrste.
Maska Dicka Cheneyja nije izazvala vidljivih reakcija. Tijekom pet godina ekipa istraživaca proširila je svoj eksperiment na još cetiri lokacije, koristeci druge maske, posebno proizvedene za tu prigodu, koje su imale obicnija lica.
No, promjena lica nije smanjila broj vrana koje su reagirale na prilaženje "opasne" osobe. Ucestalost upozoravajuceg ponašanja cak se udvostrucila: mlade vrane promatrale su reakcije svojih roditelja vezane uz taj signal i imitirale su ih, a i susjedne su vrane "prepisivanjem" naucile prepoznati opasnost.