Vikend skandal vezan uz obavještajnu zajednicu - kojeg su novinari-otkrivači prozvali "hrvatskim Watergateom" - nikoga nije previše iznenadio. Hrvatske tajne službe, policija i državno odvjetništvo oduvijek su izazivali pozornost informacijama koji su iz njih "iscurile", dok su mediji proteklih godina poobjavljivali golemu količinu zapisnika, stenograma, obavještajnih zabilješki i drugog "tajnog" materijala, pa je još jedan slučaj nezakonitog praćenja telefonskih poziva i sms-poruka, ako se o tome uopće radi, samo kap u moru. Niti nakon nekoliko dana javnosti još nisu predočene sve informacije o novom "Watergateu", kao ni faksimili izlista telefonskih poziva na kojima se zasnivaju tvrdnje kako su protiv propisa nadgledani članovi obitelji Todorić, menadžeri "Agrokora", osječki industrijalac Željko Biloš, oficir tajne službe Josip Buljević i drugi pripadnici policijsko-obavještajnog miljea.
Običan građanin
Zanimljivo je da se skandal događa istodobno s postavljanjem novog čelnika Sigurnosno obavještajne agencije, Dragana Lozančića, te nakon problematiziranja rada bivšeg šefa SOA i ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka, te njegovog (p)ostavljanja policijskih načelnika neposredno prije izbora.
"Proteklih godina u Hrvatskoj se dogodila jedna dobra stvar - okončana je tradicionalna paranoja da "nećemo preko telefona" pričati o važnim stvarima. Otvaranje ove afere vratit će javnost korak natrag", komentira politolog Davor Gjenero i dodaje: "Nisam impresioniran time što je nadziran i šef tajne službe. Po definiciji njegova posla, on može računati da su mu ljudska prava ograničena. Puno gore je kad se bez zakonske osnove nadzire netko tko je običan građanin."
Sociolog dr. Slaven Letica podsjeća na policijske akcije iz prošlosti, u kojima su prisluškivani novinari i javni radnici: "Mene se pratilo u sklopu sigurnosne akcije "Pastir" 1994. godine, koja je organizirana uoči dolaska pape Ivana Pavla II, ali postoji i neki podaci iz 2007. da sam bio zanimljiv tajnim službama."
Iako su predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović pokušali uvjeriti građane da je s tajnim službama sve u redu, istodobna smjena šefa ureda Vijeća za nadzor tajnih službi Petra Miševića pokazala je da nije tako. U raspravu se, očekivano, uključio i HDZ. Njihov šef Odbora za nacionalnu sigurnost Miroslav Tuđman zatražio je osnivanje istražnog povjerenstva za provjeru svih navoda. Zbog afere je došlo i do prekida parlamentarnog zasjedanja u utorak.
Lov u mutnom
Unatoč velike "prašine" što se digla u povodu tog slučaja, pravu istinu o cijelom slučaju teško je nazrijeti. Iz dostupnih podataka, čini se kako postoje tri moguća scenarija o "hrvatskom Watergateu".
Prvi je svakako onaj da je "Večernji list", koji je otkrio aferu, u pravu, te da su nezakonito praćeni pozivi i sms poruke svih aktera te priče. U tom se slučaju radi o novoj zloporabi policijskih ovlasti, što i nije iznenađenje. U devedesetim godinama, tajna policija pratila je više od stotinu novinara i javnih radnika, koji su, po promjeni vlasti, mogli pogledati vlastite dosjee.
Opciju dva promovirao je aktualni ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji slučaj spominje u kontekstu borbe protiv mafije i organiziranog kriminala. Ako se radi o zakonitom prisluškivanju i praćenju - pa su informacije o tome objavljene da bi se spriječila istraga - onda će svakako biti zanimljivo vidjeti što će otkriti najavljena sigurnosna provjera.
Treća opcija prognozira kako se radi o ratu za MUP, odnosno o sukobu Karamarkovih i Ostojićevih policajaca i obavještajaca za pozicije. Konstruiranje afere koja bi "smaknula" ministra i uzdrmala Vladu nije neka velika politička novost - u Milanovićevoj vladi već su dva ministra morala otići jer su im inscenirani skandali - pa udar na Ranka Ostojića nije iznenađenje.
Slaven Letica napominje kako će se istina pokazati između dvije opcije - one o kojoj govori ministar unutarnjih poslova ili one o nezakonitom praćenju. "Ili je u pravu ministar, ili se radi o nezakonitom praćenju. Ne vjerujem da se radi o sukobu Ostojić-Karamarko, to bi bila teorija zavjere. Ali, prve dvije opcije lako je provjeriti, saborsko istražno povjerenstvo može napraviti provjeru kroz tjedan dana."
Analitičari upozoravaju kako je javno raspravljanje o tajnim službama vrlo često "lov u mutnom", jer se ništa pouzdano ne zna ili ne može znati. "Trenutačno nemamo dovoljno dokaza da govorimo o tome je li praćenje poziva bivšeg šefa tajne službe bilo zakonito ili nije. Ono što javnosti je rekao ministar Ostojić nije najsretnije, jer je on rekao da ured za nadzor nema pravo nadzirati policiju. On je najavio istragu o tome kako su podaci izašli u javnost, iako se čini važnim istražiti i je li traženje ispisa telefonskih poziva imalo zakonsku podlogu", objašnjava Gjenero.
"Nije dobro ni da se cijela afera svodi na međustranački politički sukob, a mi ni ne znamo je li se radi o sumnji o pogodovanju mafiji ili ne. To nitko od nas sada ne može ocijeniti," komentira Davor Gjenero. (D. GRAKALIĆ)