Trenutna cijena ukapljenog naftnog plina od 3,84 kune po litri veseli vozače, naročito onima koji godišnje svojim automobilom prevale više od deset tisuća kilometara. Vesele se tome serviseri autoplina čije se cijene ugradnje kreću od pet do deset tisuća kuna i bilježe dobre poslovne rezultate, ali i država koja još uvijek, za razliku od ostalih članica Europske unije, ekološki osviještenim vozačima svake godine uzima "harač" za ceste od 550 kuna.
Još se davne 2008. godine u Saboru raspravljalo o potrebi ukidanja naknade za ceste svim vlasnicima plinskih instalacija, kao nagradu za ekološku osviještenost, ali i zbog tadašnje visoke cijene benzina. Vlada se u među vremenu promijenila, ali namet je ostao do danas, čak niti ulazak Hrvatske u Europsku uniju aktualnu Vladu nije potaknuo da promijeni mišljenje i prihvati praksu zapadnih zemalja o stimulaciji ekološkog prijevoza. No, na što konkretno taj nemali iznos odlazi?
Iz cijene svake litre benzina ili nafte u Hrvatskoj 1,2 kune odvaja se za gradnju i održavanje cesta. Obzirom da ovaj iznos nije uključen u cijenu plina, prema Pravilniku o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta, vlasnici vozila s ovim ekološkim derivatom moraju na osnovni iznos cestarine dodati još i fiksni paušal od spomenutih 550 kuna kako bi Ministarstvu kompenzirali spomenutu naknadu iz cijene benzina.
Osim toga, vlasnici vozila na auto plin godišnje dodatno plaćaju 83 kune za pregled plinskih instalacija. Na cijenu ugradnje instalacije treba dodati i 1.100 kuna za obvezni atest Centra za vozila Hrvatske (CVH), a nakon 10 godina mora se obaviti samo atest spremnika plina. Ovi nameti uvijek iznova postavljaju pitanje isplati li se u Hrvatskoj uopće voziti na plin. (Krešimir TADIJIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU