Na nedavno održanom strucnom skupu u Zagrebu Udruga obitelji osoba stradalih u prometu upozorila je nadležna ministarstva i institucije na utjecaj faktora brzine kao uzrocnika prometnih nesreca te su predložene mjere za povecanje sigurnosti na cestama koje bi se mogle ukomponirati u novi desetogodišnji Nacionalni program sigurnosti u cestovnom prometu Hrvatske od 2011. do 2020.
- Brzina je uzrocnik svake druge smrti u prometu. Dovoljno je da je brzina samo malo viša od dozvoljene pa da se uzrokuju tragicne nesrece. Naime, kod povecanja brzine za samo 15 posto iznad 80 kilometara na sat, dakle ako se vozi 92 kilometara gdje je ogranicenje 80, udvostrucuje se rizik za nesrecu sa smrtnim ishodom, kazao je predsjednik udruge Nebojša Celica.
Ono što posebno zabrinjava je da više od 55 posto vozaca u Hrvatskoj vozi iznad dopuštene brzine, od kojih 90 posto to cini svjesno. Jedan od razloga ovog fenomena je što društvo još uvijek smatra prihvatljivim voziti brzo, a odgovornost snose i mediji koji se fokusiraju samo na slucajeve ekstremne vožnje.
- Problem je i što se ne govori dovoljno o cinjenici da je sigurnost u vozilima, pa i onim najkvalitetnijim, testirana samo do brzine od 65 kilometara na sat, a da ljudski organizam pri brzinama vecim od 80 kilometara trpi velika oštecenja unutarnjih organa unatoc zracnim jastucima.
Naime, zbog zracnih jastuka osoba ne mora pretrpjeti nikakav vidljivi lom, ali može poginuti zbog unutarnjih ozljeda. Automobilska industrija trebala bi upozoriti na taj podatak, ali se o tome šuti, kazao je Celica navodeci rezultate istraživanja u skandinavskim zemljama koje prednjace po sigurnosti u prometu.
Kao pozitivan pomak istaknuo je da su prvi put nadležni koji se bave cestovnim prometom, a rijec je o tvrtki Zagrebacke ceste, zainteresirani prenijeti iskustva iz skandinavskih zemalja. Naime, prezentirane su fizicke mjere za smanjenje brzine, poput sužavanja cesta na kriticnim tockama, postavljanja ležecih policajaca, otoka, suženja kolnika zelenilom, uzdizanja pješackih prijelaza, stvaranja umjetnih krivina, povecanja broja nadzornih kamera, uredaja za mjerenje brzine i slicno.
- Dokazano je da samo represivne mjere ne mogu dati željene rezultate jer policija nema tolike kapacitete da kontrolira na svim cestama, stoga se uz edukaciju i prevenciju treba ulagati i u sigurnost i kvalitetu prometnica. Ravne prometnice poticu vozace na bržu vožnju, zbog cega se stvaranjem zavoja, odredenih prepreka i sužavanjem cesta potice na oprezniju i sporiju vožnju, a što je važno uvesti posebice u naseljenim mjestima jer se upravo tamo dogada cak 74 posto prekršaja brzine, istaknuo je Celica.
U srijedu 11. svibnja bit ce obilježeno desetljece pocetka akcije povecanja sigurnosti prometa na cestama u cijelom svijetu, a dogadaj ce se održati i u Zagrebu buduci da se i Hrvatska obavezala da ce do 2020. prepoloviti broj žrtava u prometu. Za razliku od 2010., kad je na hrvatskim cestama život izgubilo 426 osoba, time bi se u 2020. broj žrtava smanjio na 211 osoba.
Razocarani odlukom župana
Savjet za sigurnost prometa na cestama Istarske županije koji je odlukom župana Ivana Jakovcica nedavno osnovan, daleko je od onoga što je Udruga obitelji osoba stradalih u prometu tražila, razocarano je komentirao Nebojša Celica.
"Dogovor je bio da predsjednik Savjeta bude župan ili netko od vodecih osoba Županije da bismo imali jamstvo da ce Savjet imati izvršnu snagu i zaista funkcionirati. Medutim, to se nije dogodilo. Nigdje se ne spominje ni naš cetverogodišnji prijedlog rada te potreba i obaveza izrade lokalnih planova, kao i uskladivanje rada s Nacionalnim programom sigurnosti u cestovnom prometu", kaže Celica koji je sav potrebni materijal za rad savjeta predao Županiji.
Napominje da ovo nije prvi put da župan donosi odluku o osnivanju savjeta, dogodilo se to 2004., ali tijelo nikada nije profunkcioniralo. U udruzi su zatražili hitan sastanak s predstavnicima Županije jer ne žele da se povijest ponovi.