Nedjeljno popodne na 19. sajmu knjige u Istri bilo je rezervirano, među ostalim, za prezentaciju knjige "Doručak s autorom" Voje Šiljka o kojoj su uz autora razgovarali Davor Mandić i Ivo Štivičić. Šiljak je kazao da je do posla voditelja popularnog sajamskog programa došao zahvaljujući preporuci Enesa Kiševića. Mandića je zanimalo u čemu je tajna Šiljkove prirodnosti i ležernosti, ali i inteligencije tijekom razgovora koje vodi s autorima.
- Želja mene kao voditelja je da dam prave šlagvorte kako bi se autori raspričali, pojasnio je Šiljak, a Štivičić je dodao da pravi razgovor nije satkan samo od pitanja i odgovora jer je to policijska metoda.
- Vojo se ne boji izreći to što misli i to i radi. U stanju je zastrašiti ljude svojim govorom i svojim pitanjima, kazao je Štivičić.
Tijekom razgovora Šiljak se prisjetio svojeg djetinjstva u malom selu pokraj Bjelovara.
Na pitanje kako se priprema za svoje Doručke Šiljak odgovara da se priprema cijeli život, no da uvijek nastoji pročitati barem jednu knjigu autora s kojim razgovara.
- Proučavam sve o tim ljudima, pravim bilješke i pripremam strateška pitanja. To može izgledati kao improvizacija, ali sve je zapravo pomno smišljeno. Na primjer: kada postavljate pitanje, baš kao i kada prezentirate, vrlo je važan poredak riječi u rečenici i pogotovo koja će vam riječ biti zadnja, pojasnio je Šiljak.
Danas mu je gost na Doručku bio turski pisac krimića Ahmet Ümit kojeg je Šiljak upitao kakav je doručak u Turskoj.
- Mi Turci imamo problem kada putujemo jer je naš doručak zaista obilan. Na stolu su sirevi, povrće, džemovi, med, kajmak, kobasica, omlet i još puno toga, kazao je Ümit.
Šiljak je autora prisjetio da je prilikom dodjele Nobelove nagrade Orhanu Pamuku izjavio da je to izvrsna prilika za Tursku i turske pisce da postanu prepoznati u svijetu.
- Činjenica da je jedan pisac osvojio Nobelovu nagradu od velike je važnosti za književnost zemlje iz koje dolazi i Pamuku sam čestitao s velikim oduševljenjem. No ovdje treba dodati i da nagrade nisu ono po čemu se može mjeriti kvaliteta književnog djela, kazao je Ümit.
Na upit zašto prvenstveno piše kriminalistička romane Ümit odgovara da je tijekom godina, kako ga ne bi uhapsili, počeo pomalo i razmišljati kao policajac. On je dodao i da je u početku policajce mrzio, no da ih sada pokušava razumjeti te da misli da su i oni žrtve sistema. U svom najpoznatijem romanu "Ubojstvo sultana" Ümit se bavi pričom ubojstva oca koja po njemu ima simbolično značenje.
- Ubojstvo oca može se čitati i kao obračun sa starom kulturom. Takva se vrsta ubojstva u Turskoj jako rijetko događa, a ja sam s tim romanom htio objasniti kako je do tog ubojstva moguće doći. Društvo koje se ne može obračunati s očevima, pa makar i na taj krajnji način je društvo koje ne može napredovati.
Legendarnog novinara Slobodne Dalmacije i Feral Tribunea, Đermana Ćiće Senjanovića prisjetili su se prijatelji i suradnici na preksinoćnom programu Trenutak za prijatelja. O Ćići i njegovom radu govorili su Nada Gašić, Kruno Lokotar, Nenad Veličković, Ognjen Alujević, Ivo Štivičić i Nenad Popović. Za sve ljubitelje Đermana Senjanovića tu je i dobra vijest da će sve njegove kolumne biti sakupljene u 12 knjiga. (Boris VINCEK, snimio N. LAZAREVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA