Vec duže vrijeme slušamo da bivše vojne objekte treba staviti u javne svrhe, no cinjenica je da ih je tek maleni broj dodijeljen lokalnoj samoupravi na upravljanje. I dok s jedne strane lokalne vlasti pozdravljaju demilitarizaciju, s druge strane atraktivni vojni objekti koje je vojska vec odavno napustila iz dana u dan sve više propadaju.
Lokalne vlasti su po tom pitanju nemocne jer ni na koji nacin ne mogu prisiliti državu da se stvari maknu s mrtve tocke, ne bi li se u bivšim vojnim mastodontima ponovno poceo odigravati život. Ministarstvo obrane je diljem Hrvatske tijelima lokalne samouprave i drugim tijelima državne uprave do sada predalo 19 razlicitih nekretnina.
Dodijeljene su vojarne, kompleksi, skladišta i uredski prostori cija ukupna površina iznosi 633.019 cetvornih metara. Dovoljno je samo prošetati pulskom Katarinom, Monumentima ili Hidrobazom - gdje velebna zdanja godinama cekaju bolju buducnost, potpuno zapuštena, devastirana i okrnjena do boli. Pokušali smo doznati koji su gradovi uspjeli vojnu imovinu uzeti u svoje ruke.Pula je svakako specificna jer za vecinu vojnih nekretnina još se vode sudski sporovi na relaciji država - Grad.
Muzil, Hidrobaza, Punta Christo, Valelunga, Monumenti - aktualne su lokacije za koje ce sudovi odluciti kome ce na kraju pripasti. Doduše, Monumenti su vec pripali državi, no Grad je uložio reviziju Vrhovnom sudu.
Iako je Grad (kao pravni slijednik bivše Opcine Pula koja je u zemljišnim knjigama bila upisana kao korisnik na nekretninama ukupne površine 1.055.521 cetvorni metar) upisao pravo vlasništva, država je pred nadležnim sudovima pokrenula parnice radi stjecanja vlasništva. Sporovi traju godinama, nekretnine propadaju, a razvoj na atraktivnim lokacijama vec predugo stagnira.
Grad Pula zasad je jedino dobio bivšu vojarnu "Karlo Rojc", za što je državi placeno 10,4 milijuna kuna, i to u obliku otpisa potraživanja Grada prema Ministarstvu obrane. Jednako tako, Gradu je prenesen i prostor bivše vojarne "Vladimir Gortan" uz preuzimanje obveze od devet milijuna kuna za osiguranje prostorija za rad županijskog Ureda državne uprave.
Država je vlasnik i zemljišta na kojem se nalazi Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun, za koje je uz simbolicnu naknadu preneseno pravo gradenja u korist Grada. U gradskoj upravi smatraju da se Pula po pitanju državne imovine diskriminira, tim više što je Vlada darovala Karlovcu i Zadru bivše vojarne bez ikakve naknade.
Zanimljivo je da su sve te sporne nekretnine unutar gradevinskih podrucja, a na to je zemljište Grad upisao pravo vlasništva sukladno namjeni prostora prema prostornoplanskoj dokumentaciji još 1990. i 1991. godine, odnosno na dan stupanja na snagu Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
O nacinu raspolaganja imovinom uvijek odlucuje vlasnik, u ovom slucaju Republika Hrvatska, koja ce odrediti hoce li se nekretnine davati na upravljanje ili prodavati, no problem je što još nema definiranih kriterija za dodjelu državne imovine. (Danijela BAŠIC-PALKOVIC)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.