Vlada je u Sabor poslala Zakon o vodama, a mnogi upozoravaju da upravljanje, planiranje i nadzor nad vodama ne smiju biti koncentrirani na jednom mjestu, u javnom poduzecu Hrvatske vode. No, novi prijedlog zakona tom društvu opet daje dominantnu poziciju.
Novost u zakonu je uvodenje jeftinije cijene vode za socijalno ugrožena domacinstva. Iako cijenu vode, uz suglasnost lokalne samouprave, i dalje odreduje komunalno poduzece, novi zakon dopušta da se ugroženom dijelu stanovništva naplacuje socijalna cijene za kucanstva. Ta cijena ne smije biti veca od 60-postotnog iznosa najniže cijene vode koju odreduje Vlada. To znaci da bi socijalno ugrožena kucanstva placala vodu barem 40 posto jeftinije od ostalih korisnika.
"Prvo zakon treba zaživjeti pa cemo vidjeti kako postupiti pri tom, podosta velikom, problemu koji ce se pojaviti. Vodovod jednostavno nije socijalna ustanova i mi smo bili protiv takve ideje. Postoje institucije u Gradu i Županiji koje se bave socijalnom skrbi, to ne cini Vodovod. Ovakvim zakonom dobit cemo vruci krumpir u ruke za koji se nece znati kriteriji. Država bi donošenjem zakona trebala definirati i kriterije, jer oni su veliki problem u takvim odredbama", kaže Aurelio Buic, direktor pulskog Vodovoda.
U prijedlogu novog zakona piše da voda nije komercijalni proizvod, vec opce dobro i ima osobitu zaštitu države te da podzemne i površinske vode ne mogu biti "objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava". Štoviše, istice Buic, socijalna osjetljivost vec je primijenjena jer domacinstva placaju duplo jeftiniju vodu od pravnih osoba (poduzeca, obrti, firme), a u Europi, kojoj težimo, je ta cijena izjednacena.