Uz prostorna ograničenja, izgradnja Istarskog vodovoda odvijala se u represivnim vremenima obilježenima fašističkom ideologijom pa je i svečanost njegova otvaranja 1933. godine bila popraćena fašističkom propagandom. Međutim kao što ljudi ne biraju kada će se roditi i vodovodni sustavi ne biraju vremena u kojima će proraditi. Zato izgradnju Istarskog vodovoda danas promatramo kao tehnički i povijesno gledano jedan od najvećih infrastrukturnih radova u Istri.
Zapisano je to u predgovoru monografije "Na izvorima Istarskog vodovoda - Alle fonti dell' Acquedotto istriano" objavljene u povodu 80. obljetnice ovog vodovodnog sustava. Izdavač je Istarska kulturna agencija Pula, a suizdavač Istarski vodovod, a koncept oblikovanja potpisuje Studio Sonda Vižinada.
Prezentirajući monografiju u Zavičajnom muzeju, ravnateljica Istarske kulturne agencija Pula Tatjana Ujčić, sinoć je naglasila da je želja bila pokazati kako se u Istri živjelo prije Istarskog vodovoda, za vrijeme i nakon njegove izgradnje, do četrdesetih godina prošlog stoljeća. Promocija je održana upravo na dan na koji je prije 80 godina otvorena prva trasa vodovoda od Buzeta do Buja.
Ujčić je podsjetila na značaj idejnih i operativnih tvoraca projekta, primarno talijanskog inženjera Veronesea koji je osmislio cijeli sustav koji se promišljao duže od sto godina, te inženjera Muzija koji je operativno realizirao ne samo prvu trasu već cijeli sustav tadašnjeg vodovoda.
Riječ je o zahtjevnom i skupom poduhvatu realiziranom u svega tri godine što je gotovo nevjerojatno. Kraljevina Italija u izgradnju Istarskog vodovoda je do 1935. godine utrošila 58 milijuna tadašnjih lira, odnosno 4.417 kilograma zlata što bi danas iznosilo 136 milijuna eura ili milijardu kuna.
Knjigu je predstavio urednik Dean Krmac, a autorica većeg broja tekstova Danijela Doblanović istaknula da je sama priča o nedostatku vode u Istri zabilježena u mnogim arhivima.
- Mi danas imamo veliku vodificiranost od 99,3 posto područja i to je nešto što je specifično i u hrvatskim okvirima, da se puno ulagalo u infrastrukturu i u ostalim istarskim vodovodnim sustavima.
Prva ideja bila je da voda treba doći do svakog sela sa više od 300 stanovnika. Danas voda dolazi i do sela sa tri stanovnika, to treba cijeniti, valorizirati i znati sačuvati, istaknula je direktorica Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet Laura Šuperina. (G. ČALIĆ ŠVERKO)