Vodovod Labin: Podmorski cjevovod do Porozine

Trajekt površinom, cjevovod morskim dnom (N. LAZAREVIĆ)
Trajekt površinom, cjevovod morskim dnom (N. LAZAREVIĆ)

Vodovod Labin spreman je u svoju mrežu uključiti mjesto Porozina na otoku Cresu podmorskim cjevovodom iz pristaništa Brestova, a hoće li se cresko komunalno  poduzeće Vodovod i čistoća odlučiti za taj projekt, najvjerojatnije ćemo doznati u svibnju.

Od direktora Dina Škopca doznajemo da je početkom rujna prošle godine iz Vodovoda i čistoće stigao upit o mogućnosti opskrbe ovog sela, poznatog kao trajektno pristaništa nasuprot Brestovi, s pet litara vode u sekundi cjevovodom promjera 200 milimetara. Nakon obavljenih analiza, Vodovod je odgovorio potvrdno.

- To bi bilo moguće pod uvjetom da koncesija na crpljenje 30 litara vode u sekundi iz Bubić jame u Plomin Luci, koja nam je istekla do 31. prosinca ove godine, postane trajna. O našim namjerama obavijestili smo Hrvatske vode i Ministarstvo poljoprivrede i sada su oni na potezu, kaže Škopac.

Ako nadležni odgovore pozitivno, što najvjerojatnije hoće, to još ne znači da će se cjevovod i graditi jer je riječ o jednoj od varijanti koju Cresani razmatraju. Otoci Cres i Lošinj, administrativno gradovi Cres i Mali Lošinj, pitkom vodom se zadovoljavajuće opskrbljuju iz Vranskog jezera na Cresu. Lošinj ima dobru vodovodnu mrežu, kao i južni dio Cresa, ali problem je, doznajemo od Lina Sinčića, direktora Vodovoda i čistoće, područje sjeverno od grada Cresa.

Vodovod Labin zainteresiran je za Porozinu jer se s Plominskim zagorjem nalazi u sličnoj situaciji. Naime krak Plomin - Vidikovac - Plominsko zagorje s krajnjom točkom Brestovom, koji je Općina Kršan dovršila 2005. godine s ukupnim troškom od 25 milijuna kuna, nije ekonomski opravdan zbog malog broja stalnih stanovnika. Doduše, građen je kao uvjet za buduću turističku ekspanziju tog dijela istočne istarske obale, ali dok se na to čeka svaki je novi potrošač dobrodošao. K tome bi tih 400-tinjak kubika vode dnevno potrošenih u Porozini poboljšalo opću protočnost cjevovoda, kojega zbog ustajalosti vode nerijetko treba ispirati.

Brestova i Porozina dvije su točke na kojima su kopno i otok najmanje udaljeni, pa zato između njih vozi trajekt, a i na cjevovod bi se najmanje potrošilo kada bi išao istom trasom. Računa se da bi bio dug oko 5,5 kilometara i da bi troškovi izgradnje iznosili između 7,5 i 8 milijuna kuna. R. SELAN)

VIŠE O OVOJ TEMI U TISKANOM IZDANJU.


Podijeli: Facebook Twiter