Od uplaćenog komunalnog doprinosa za legalizirane bespravno izgrađene zgrade na svom području, Grad Vodnjan je kroz posljednje četiri godine prikupio više od 31 milijun kuna! I tome nije kraj, jer se od preostalih predmeta koji prolaze ili će tek ući u postupak legalizacije očekuje još četiri milijuna kuna.
U 2013. godini u proračun Grada ušlo je 12,054 milijuna kuna, godinu dana kasnije 9,747 milijuna kuna, lanjske godine 8,954 milijuna, a u ovoj godini još 355 tisuća kuna. Za usporedbu, Vodnjan je u ovu godinu ušao s proračunom od 62 milijuna kuna, dok je na kraju 2015. izglasan rebalans ondašnjeg proračuna od 44 milijuna kuna.
Od Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama (stupio na snagu u srpnju 2012., mijenjan u studenom 2013.) te otkako je Upravni odjel za komunalni sustav, prostorno uređenje i imovinske poslove Grada Vodnjana dobio ovlasti za izdavanje dokumenata za gradnju, pristiglo im je 3.611 zahtjeva za legalizaciju. Od toga je obrađeno 2.070 predmeta, što će reći 57 posto, a preostalo je za riješiti njih više od 1,5 tisuću.
"Procjenjujemo da je potrebno još oko 18 mjeseci rada za okončanje svih postupaka te oko 324.000 kuna bruto troškova za plaće djelatnicima i oko 150.000 kuna za ostale troškove vezane za rješavanje predmeta legalizacije", poručuju iz vodnjanskog Odjela kojem je na čelu pročelnik Damir Janko. Na predmetima legalizacije rade im tri referenta.
Pozitivno je pak riješeno oko 1.900 predmeta, a njih 170 je odbijeno ili odbačeno. Najčešći razlog odbijanja, saznajemo iz gradske uprave, je taj što nezakonito izgrađene zgrade nisu vidljive na snimci iz zraka zvanoj "DOF5/2011". Riječ je o ortofotu Državne geodetske uprave čija je izrada počela 21. lipnja 2011. Ukratko, koji se objekt ne vidi na tom prikazu, ne može ni biti legaliziran.
U vodnjanskom slučaju to se najčešće odnosi na kućice za odmor na području Barbarige građene u šumi. Prije nekog smo vremena obišli vlasnike tamošnjih vikend-kućica, koji su tvrdili da su ih gradili davno prije ljeta 2011., ali nisu vidljivi iz zraka zbog gustih krošanja. Razgovarali smo tada i sa Đurom Skutnik, koja je uspješno legalizirala svoj objekt te pomogla u tom procesu mnogim susjedima, mahom Slovencima. Oni vlasnici čiji se objekti ne vide na snimkama, rekla nam je, angažirali su advokate da bi dokazali svoje tvrdnje.
- To je greška zakona. Tu ima i domaćih ljudi koji su stambeno pitanje rješavali u šumi, a sada je ne mogu ozakoniti jer ih zaklanja susjedovo stablo, rekla nam je Skutnik.
Zanimljivo je da je s vodnjanskog priobalja, dakle područja Peroje i Barbarige, gdje se posljednjih tri desetljeća razmahivala bespravna gradnja, stiglo oko 70 posto zahtjeva za legalizaciju. Na tom su području mnogi, uz montažne kućice, gradili i apartmane u obliku kažuna, vjerujući da objekte "pučke tradicijske arhitekture" građevne inspekcije neće smatrati bespravnim. (Z. STRAHINJA)