Odmah nakon održane konferencije za novinare na kojoj su gradonačelnik Klaudio Vitasović i savjetnica za nekretnine u gradskoj upravi Iva Bognar u četvrtak upozorili na moguće kobne posljedice za sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj ukoliko se nastavi podržavljenje poljoprivrednog zemljišta unutar građevinskih područja, iz vodnjanske je gradske uprave na četrdesetak adresa krenuo i službeni dopis o ovoj problematici. Kako nam prenosi gradonačelnik Vitasović, dopisi su upućeni na adrese predsjednika Vlade, predsjednika Sabora, predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, predsjednicima Vrhovnog i Ustavnog suda, svim saborskim zastupnicima iz Istarske županije, i drugim relevantnim institucijama.
Prije i poslije 1990
Konferencija za novinare i dopis motivirani su prvostupanjskom i još nepravomoćnom odlukom Trgovačkog suda u Pazinu kojom se vlasništvo nad nekoliko parcela, za koje je vlasništvo grada Vodnjana dosad prema svim zakonskim tumačenjima bilo neupitno, sada dodjeljuje državi. Osnova za takvu odluku je u tumačenju nekih odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
- Nije važno o kojim se točno parcelama sada u ovom slučaju radi, zato jer će, ako se ovakva sudska praksa prihvati, isto načelo primjenjivati na sve parcele neizgrađenog poljoprivrednog zemljišta u građevinskim područjima ne samo u Vodnjanu nego i svugdje drugdje u državi, upozorava Vitasović.
Kako je slučaj prilično složen i teško razumljiv laicima, zatražili smo tumačenje od osoba koje su upućeni u ovu problematiku. Tako nam je pročelnik županijskog Odjela za poljoprivredu
Milan Antolović rekao:
- Ako se radi o zemljištu koje je urbanizirano prije 1990. godine, onda je ovakva odluka trgovačkog suda apsurdna, jer se na takvo zemljište ne može uknjižiti država ili neko državno tijelo, već samo jedinica lokalne samouprave. Ono što je urbanizirano poslije 1990. godine automatski je postalo vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju. U Istri je iznimka jedino Poreština, jer nakon osnivanja novih gradova i općina one nisu potpisale sporazum o diobi teritorija u zakonskom roku, pa su njihove poljoprivredne parcele unutar urbaniziranih zona pripale Hrvatskom fondu za privatizaciju. U ovom vodnjanskom slučaju ne bih se opredjeljivao je li u pravu grad Vodnjan ili Trgovački sud jer o njemu znam koliko sam pročitao u novinama, no treba znati da ovo nisu prvi problemi te vrste koje imamo s državom, jer se prije nekoliko godina država počela knjižiti na površine unutar urbaniziranih zona koje su smatrane šumskim, postavši tako vlasnikom mnogih gradskih trgova, ulica, parkova, igrališta i slično".
Mijenjati zakon
Klaudio Vitasović pojašnjava da je u ovom akutnom vodnjanskom slučaju riječ upravo o parcelama urbaniziranima prije 1990. godine. "Mi smo se na prvostupanjsku presudu Trgovačkog suda u Pazinu naravno žalili Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu, međutim kako je prvostupanjska presuda obrazložena upravo tumačenjem Visokog trgovačkog suda, moguće je da će se takva presuda i potvrditi. U tom slučaju dolazi u pitanje kompletno gospodarenje nekretninama ne samo grada Vodnjana već i svih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, jer postoji opasnost da će država potraživati sve prihode koje je lokalna samouprava ostvarila s tim nekretninama u minulih 25 godina", pojašnjava Vitasović.
Njegovo je mišljenje da bi u novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu trebalo nedvojbeno definirati što je a što nije poljoprivredno zemljište. Svi sudovi u Hrvatskoj su dosad, potvrđuju Vitasović i Bognar, ovakve slučajeve dosad rješavali u korist priznavanja vlasništva jedinica lokalne samouprave, a njihov je zaključak da "sudska odluka koja na ovako nepromišljen način tumači pravo vlasništva kao ustavnu kategoriju protivna je svim načelima pravnog poretka te za sobom povlači katastrofalne posljedice". (Davor ŠIŠOVIĆ)