Žitelji Grada Vodnjana, pa općina Marčana, Karojba i Raša u najvećem su riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u Istarskoj županiji, a građani općine Brtonigle, Kaštelir-Labinci, Oprtlja i Lanišća u najmanjem su riziku.
Pokazale su to nedavno objavljene detaljne mape siromaštva Državnog zavoda za statistiku, koje su nastale kombiniranjem podataka iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine i Ankete o potrošnji kućanstava 2011. godine. Trebale bi poslužiti za pravedniju raspodjelu državnih i europskih financijskih sredstava namijenjenih smanjivanju regionalnih nejednakosti i siromaštva, ravnomjernijem regionalnom razvoju i povećanju
socijalne uključenosti. Iako su procjene stopa rizika od siromaštva za niže teritorijalne razine (općine i gradove) manje precizne, i treba ih uzeti s rezervom, ipak su svojevrsni pokazatelj socijalne isključenosti stanovništva pojedinih dijelova Istre.
Najbolje stoji Grad Poreč
Stopa rizika od siromaštva po potrošnoj metodi, dakle postotku osoba čija je ekvivalentna potrošnja kućanstva ispod praga rizika od siromaštva, na području Grada Vodnjana iznosi 18.8 posto (hrvatski prosjek iznosi 17 posto osoba koji su imali godišnju potrošnju nižu od 23.919 kuna); Općine Marčane 15,3 posto, Karojbe 15,1, a Raše 14,7 posto. Stopa siromaštva po potrošnoj metodi, koja prag siromaštva postavlja na 60 posto srednje raspoložive potrošnje, najmanja je u Brtonigli (samo 1,7 posto), Kaštelir-Labincima (5,2 posto), Oprtlju (6 posto) i Lanišću (6,3 posto).
Od istarskih gradova prema potrošnoj metodi nakon Vodnjana najlošije stoji Buzet, s 11,7 posto žitelja u opasnosti od siromaštva, pa Pula s 10,7, Buje s 8,9 posto; slijedi Rovinj s 8,5 posto, Pazin s 8,1, Novigrad s 8, Umag sa 7.2 posto, dok najbolje stoji grad Poreč u kojem se 7.1 posto stanovništva nalazi u riziku od siromaštva. Grubo govoreći, u manjem su riziku od siromaštva stanovnici Bujštine, Rovinjštine, te izuzev njihovih rubnih dijelova Pazinštine i Poreštine, a u većem riziku Puljštine, Labinštine i Buzeštine.
Istarska županija kao cjelina sa stopom rizika od siromaštva od 10.2 posto prema ovom se kriteriju nalazi na četvrtom mjestu u Hrvatskoj, iza grada Zagreba (5,9 posto); Primorsko-goranske (9,1) i Zadarske županije (10 posto). Najlošije stoje Karlovačka (34,3) i Brodsko-posavska županija (34 posto).
Stopa rizika od siromaštva prema dohodovnoj metodi, gdje se prag siromaštva postavlja na 60 posto srednjeg raspoloživog dohotka, ponovno je najveća na području Grada Vodnjana, gdje iznosi 23,92 posto (hrvatski prosjek iznosi 19.2 posto osoba koji su imali manje od 24 tisuće kuna dohotka godišnje). Prema dohotku u najvećem riziku od siromaštva su stanovnici Motovuna s 19,6 posto; Oprtlja 19,3 i Grožnjana 19,1 posto, a najmanjem Medulinci s 6,2 posto; Labinjani s 6,7, Buzećani s 6,9 i Žminjci gdje je 7,9 posto stanovništva u riziku. (Anđelo DAGOSTIN)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU