"Stanje je iznad svih dosadašnjih prosjeka, pa vodoopskrba nije nimalo ugrožena", kazao nam je direktor Istarskog vodovoda Boris Sirotic dodavši da zbog iznadprosjecnog kišnog proljeca ovih dana na akumulaciji Butoniga bilježe najvišu ljetnu razinu vode još od gradnje akumulacije 1988. godine. "Podzemlje je puno, a vodu smo pred mjesec dana morali ispuštati da se ne bi prelijevala preko brane", zakljucuje Sirotic.
Trenutni vodostaj doseže pola metra ispod razine preljeva, pa se može kazati da je akumulacija usred ljeta dupkom puna, što se ne pamti. Zbog optimalne ispunjenosti najvece istarske «šterne» i temperatura butoniške vode je u granicama koje zahtijevaju propisi, što znaci da se ovog ljeta (za razliku od prethodnih sušnih) nece tražiti dozvola od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za korištenje vode toplije od 25 stupnjeva. Na podrucju Istarskog vodovoda trenutacna je prosjecna potrošnja 900 litara u sekundi, dok se dodatnih 300 litara distribuira pulskom i koparskom vodovodu. Najviše vode distribuira se iz izvora Gradole (670 litara u sekundi), zatim Butonige (380 l/s) te Svetog Ivana (150 l/s), a izdašnost izvora znatno je veca, pa tako iz Svetog Ivana istjece 350 litara vode u sekundi, iz Gradola cak 2.200, a iz Butonige 1.000 litara vode u sekundi. Premda je lani prodano cak 12 milijuna kubika vode, direktor Sirotic podsjeca da rekord Istarskog vodovoda iz davne 1986. godine još uvijek nije srušen. Te je turisticki rekordne godine istarsko gospodarstvo radilo punim kapacitetom, pa je, i bez Vodovoda Butoniga, prodano 12,5 milijuna kubika vode.
No, nije svaka godina kišna kao ova, pa su u Upravi Istarskog vodovoda prije dvije godine dogovorili da se ljetne oscilacije u sušnim razdobljima izniveliraju povezivanjem izvora. Primarni im je cilj bio povezati izvor Bulaž s akumulacijom Butoniga koju bi prihranjivao cime bi se riješio problem niskog vodostaja u jezeru, a kasnije izvore Sveti Ivan i Gradole. Premda su za izgradnju 6-kilometarskog cjevovoda osigurali šest milijuna kuna vlastitih sredstava, izradili projektno rješenje i ishodili potrebnu gradevinsku dozvolu, planirani radovi nisu krenuli zbog izostale financijske potpore Hrvatskih voda. Premda ce dosta ovisiti o ekonomskoj situaciji u zemlji, postoje obecanja da ce Hrvatske vode pratiti investiciju vrijednu 18 milijuna kuna, pa direktor Sirotic ocekuje da bi se u zahvat krenulo ove jeseni.