Voće i povrće bi, poput vina i maslinovog ulja, trebali postati istarski brend. Uvjeta za to imamo, plodnu zemlju i višak vode. Imamo i puno neobrađene i nekontaminirane zemlje, pogodne za organsku proizvodnju. Potrebno je samo osmisliti brendove, podijeliti preostalo državno poljoprivredno zemljište i potaknuti male proizvođače na uzgoj ovih kultura. To podrazumijeva plansku sadnju prema potrebama tržišta, zajedničku nabavu sadnog materijala i otkup, kaže Enrico Cernecca, agronom i dopredsjednik Obrtničke komore Istarske županije.
Napominje da su mogućnosti velike. Nekad se samo na području Rovinja od 260 kooperanata za prodaju u trgovinama i potrošnju u turizmu u otkupnom centru otkupljivalo oko 4.500 tona povrća. Danas, sa modernijom tehnologijom i širom mrežom navodnjavanja proizvodi se tek oko tisuću tona, a profesionalno se povrtlarstvom bavi tek 16 proizvođača. Doduše, stasali su brojni vinari i maslinari, Rovinj ima i tri renomirana rasadnika, ali je sve više neobrađenih poljoprivrednih površina. Uglavnom se obrađuju površine blizu prometnica, dok udaljene prerastaju u šikaru.
Lokalna uprava efikasnija
- Prava je sreća da je, dok su postupke vodili gradovi i općine, raspodijeljeno 400 hektara najkvalitetnijeg državnog poljoprivrednih zemljišta, na kojima su posađeni novi nasadi. Nakon što je te poslove preuzela državna agencija rovinjski poljoprivrednici nisu dobili ni jedan zemljišni kompleks, a i ono što je dobiveno u zakup dano je na kratke rokove, koji onemogućuju sadnju trajnih nasada, kaže Enrico Cernecca. I on je sam uzeo u najam dio najvećeg i najplodnijeg rovinjskog polja Turnina, na kojem je uz povrtlarske kulture zasadio vinograd i voćke, od smokvi, bresaka i nektarinki do šljiva, krušaka i jabuka.
Konstatira da rovinjski vinari i maslinari svoje proizvode plasiraju neposrednom prodajom malim kupcima i kroz ugostiteljske objekte. Povrtlari i voćari se za plasman svojih proizvoda uglavnom snalaze sami. Najviše prodaju na vlastitim štandovima i na gradskoj tržnici. Zahvalni su Komunalnom servisu što im godinama produžuje zakup prodajnih mjesta bez licitacije. Viškove isporučuju Velpru, Plodinama i Valalti. Srećom, riječ je o manjim količinama, pa nisu pretrpjeli veće gubitke krizom u Agrokoru. Više bi se moglo plasirati u turističke tvrtke, ali je riječ o većim količinama, pa bi se proizvođači trebali dogovoriti i zajednički dogovarati otkup. Istina, Agrorovinj, udruga rovinjskih poljoprivrednika, kojoj je Cernecca također dopredsjednik, je radi zajedničkog nastupa osnovao dvije zadruge, Rubinum, za maslinare, povrtlare i voćare, te Vitis, specijalizirane za vinogradare. Zadruge međutim nisu zaživjele. Do sada je jedino uvedena dizajnirana ambalaža sa logom Agrorovinja, te je u organizaciji udruge postavljen zajednički štand za prodaju kod trgovačkog centra Valalta. Cernecca kaže da će se poljoprivrednici, ponajprije povrtlari, vinogradari i maslinari, prije ili kasnije zbog sve veće konkurencije morati interesno udruživati.
Zajednički na tržište
- Brojne su pogodnosti zajedničkog nastupa na tržištu, od jeftinije nabave sadnica i repromaterijala, do ugovaranja i prodaje proizvoda. Uz velike moraju stasati i manji proizvođači, za koje treba organizirati otkup, ponajprije za lokalno ugostiteljstvo i turizam. Danas je sve teže naći radnu snagu, pa će se morati uvoditi sve više mehanizacije, posebno za sadnju i branje povrća. Riječ je o skupim strojevima, pa bi svaki od poljoprivrednika mogao nabaviti neki stroj, kojeg bi se koristilo i za rad na drugim poljima. Takva je praksa u razvijenim državama, a kod nas, zbog negativnih iskustava sa nekadašnjim poljoprivrednim zadrugama, od udruživanja se još zazire, kaže Cernecca.
Novi potencijal za razvoj vidi u ponovnom davanju u najam državnog zemljišta uz posredovanje gradova i općina. Na području Grada Rovinja ima još puno neobrađenog državnog poljoprivrednog zemljišta. Uglavnom je riječ je o zemljištu koje nije duže obrađivano, pa je pogodno je i za ekološku proizvodnju. Puno je tu manjih parcela, pogodnih za male proizvođače, obiteljsku i tržnu proizvodnju. Cernecca kaže da Istra, osim Neretvanske doline, ima najveći potencijal za proizvodnju voća i povrća u obalnim područjima. Posebno su zahvalna područja oko Umaga, Medulina i Poreča, pogodna za navodnjavanje. Obrtnička komora priprema nekoliko projekata koji će osmisliti i potaknuti povrtlarstvo. (Napisao i snimio: Aldo POKRAJAC)