U nekadašnjem skladištu na pazinskom željezničkom kolodvoru umirovljeni željezničar Jovo Aćimović postavio je izložbu predmeta vezanih za razvoj i djelovanje željeznice u Istri. Aćimović je na željeznici proveo 42 godine, najprije, dugo godina kao prometnik vlakova, a kasnije do umirovljenja 2013. radio je u Puli na poslovima sigurnosti prometa. Tijekom svoje bogate željezničarske karijere Aćimović je sačuvao i sakupio velik broj predmeta vezanih za njegovu struku. Mnoge je, kaže, spasio od bacanja u otpad, neke je pronalazio među odbačenim stvarima u napuštenim ormarima ili željezničkim stanicama.
Nekoliko stotina predmeta
Većinu je izloženih predmeta držao u svom uredu u Puli, a kad je umirovljen, odlučio ih je donijeti u Pazin gdje živi. Budući da su kolege željezničari znali za njegov hobi, pomalo i strast za skupljanje predmeta vezanih za željeznicu, proširili su vijest o tomu pa su mu se počeli javljati ljudi koji su kod kuće imali ili su znali gdje se nalaze razni predmeti vezani za željeznicu.
Zahvaljujući svima njima Aćimović je sakupio impozantnu zbirku od nekoliko stotina predmeta koju je postavio na najboljem mogućem mjestu u Pazinu, na željezničkom kolodvoru.
Aćimović javnosti zbirku namjerava otvoriti 14. kolovoza u 11 sati, a na toj svečanosti očekuje kolege željezničare i sugrađane. Svi koji potom budu željeli pogledati ovaj zanimljiv postav Aćimovića mogu potražiti kod "Cibure" u blizini kolodvora.
Naime, HŽ s ovom izložbom, osim što je ustupio prostor nema nikakve veze, naglašava Aćimović, dodajući kako je osoblje kolodvora zaduženo za sigurnost prometa na željeznici, a ne za vođenje muzejske zbirke i posjetitelja kroz izložbu.
Međutim, svi koji budu imali želje i volje potražiti Aćimovića da im pokaže zbirku moći će mnogo doznati o istarskoj željeznici. Središnje mjesto u zbirci zauzima stol prometnika vlakova sa svom opremom koja mu je služila za obavljanje posla. Tu su induktorski telefoni, znakovi, dokumenti, svjetiljke i, naravno, crvena prometnikova kapa. Uz nju je ternion - ormarić za čuvanje kartonskih putnih karata, te metalni pečati za njihovo obilježavanje. Na zidovima su izvješene fotografije s izgradnje istarske pruge od 1873. do 1876., početak gradnje pruge Lopoglav-Štalije 1948. te fotografije željezničara, među njima i osoblja pazinske željezničke postaje iz 1910. godine.
Oprema i pravilnici
Tu je i razna druga oprema kojom su se služili željezničari, ali i pravilnici po kojima su se ravnali u obavljanju svog posla. Prevelik je broj predmeta za nabrajanje, ali svi koji se nakon 14. kolovoza odluče posjetiti ovu zbirku, mnogo će doznati o željeznici koja je složen sustav i ne odnosi se samo na tračnice i vlakove, već na koordiniranu djelatnost velikog broja ljudi koji svaki u svom segmentu doprinose da putnici i roba što sigurnije i brže stignu do odredišta.(Mirjan RIMANIĆ)