Istarske pruge, ukupne dužine 152,5 kilometara, ukljucujuci i 2,7 kilometara industrijskih kolosijeka, danas su kao slijepo crijevo, prakticki "odsjecene" od hrvatskih, ne racunamo li posrednu vezu preko Slovenije. Buduci da su postale pruge lokalnog znacaja, Hrvatske željeznice ne namjeravaju ulagati u tu istarsku infrastrukturu jer je promet putnika i tereta minoran u odnosu na kapacitete i mogucnosti pa se kao takav smatra nerentabilnim.
Prema planu razvoja prometne infrastrukture Istarske županije, buducnost istarskih pruga - njihov opstanak i razvoj - uvjetovana je direktnim povezivanjem s hrvatskim prugama i ukljucenjem u slovenski, odnosno europski željeznicki sustav.
Procelnik za održivi razvoj Istarske županije Josip Zidaric kaže da je u prostornom planu Istre predvidena izgradnja tunela kroz Ucku. No ovo je samo ideja koja ce se ne tako brzo moci realizirati, a da se u taj projekt ne ukljuce Hrvatske željeznice i država. U svakom slucaju to ce biti opsežan i kompliciran projekt koji ce se dugo još pripremati, zakljucio je Zidaric.
Istarske pruge, pulska i raška, temeljito su obnovljene sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeca. Kao važno gospodarsko odredište povezana je i teretna luka Bršica 1979. godine. Otad pa do pocetka 90-ih godina na željeznickim prugama u Istri gotovo da se ništa nije dogadalo. Željeznica je u svim europskim zemljama jednako važna kao cesta i cini bitan dio prometne infrastrukture neke zemlje. Jedino se u Istri taj prioritet ne prepoznaje.