Ovog tjedna objavljena nakana Narodne banke Švicarske da devalvira nacionalnu valutu do sada nije polucila željene efekte. Franak je po srednjem tecaju HNB-a u petak dostigao novu rekordnu vrijednost od 6,74 kune, a nastavio je jacati na svjetskim tržištima gdje je bio radni dan. Tamo je dospio do 6,94 kune, preracunato u omjeru s eurom. U nastavku je dana, pak, zabilježio pad na 6,85.
To je mnogo više od tecaja koji vrijedi u Hrvatskoj te bismo iduceg tjedna mogli docekati da franak probije sedam kuna i uskoro se približi paritetu s eurom koji vrijedi 7,448 kuna na tecajnici HNB-a, odnosno 7,426 na medubankarskom tržištu.
Da jacanje franka do tih razmjera nije nemoguce objavili smo u Glasu Istre lanjskog prosinca, prenoseci clanak iz lista Sonntag, a koji je prenio i ugledni talijanski list Milano Finanza. Citirajuci svoje izvore, taj je list navodio da je guverner Narodne banke Švicarske Philippe Hildebrand na tajnom sastanku upozorio švicarsku vladu da bi euro mogao zabilježiti velik pad vrijednosti u odnosu na franak. Prema istom izvoru, rekao je da ukoliko se pogorša dužnicka kriza zemalja eurozone, euro bi mogao vrijediti pola franka.
Ako se ostvari takav rast franka, to bi znacilo da ce švicarac vrijediti gotovo 14,9 kuna, dvostruko više nego što sada vrijedi euro (7,45). No, pod uvjetom da tecaj eura ostane stabilan naspram kuni, jer u tom slucaju i tecaj franka veci od 15 kuna nije neostvariva vrijednost. U trenutku kada smo to objavili, franak je bio nadomak šest kuna, a sada je nadomak sedam.
Što u takvoj perspektivi znaci prijedlog Vladinih mjera za velik broj naših gradana s kreditom u francima? Podsjecamo, Vlada je predložila bankama da spuste kamate na kredite u francima na razinu koja ce anuitete sniziti na pocetni iznos anuiteta uz fiksiranje tecaja franka od 5,8 kuna ili manje. Takoder, traži da banke omoguce placanje tecajne razlike beskamatno u ratama s desetogodišnjom odgodom.
To znaci da ce ukoliko u buducnosti franak oslabi, gradani platiti manje glavnice (mjereno u kunama) nego što im sada iznosi dug zbog prejakog franka. No, ukoliko franak ojaca, bit ce dužni još jednu glavnicu, odnosno dva kredita iako su podigli jedan.
Takav je prijedlog Hrvatska udruga banaka (HUB) komentirala rijecima da Vladina mjera može proizvesti kolateralne štete u bankarskom sustavu koje umnogome mogu nadici razmjere problema koji se njime pokušavaju riješiti. Iz HUB-a tvrde da banke ne ostvaruju dobitke zbog povecanja tecaja franka na revalorizaciji kreditnog portfelja.
Pojašnjavaju da banke ostvaruju istovjetne gubitke na obvezama vezanim uz franak te da se prosjecna kvaliteta kredita vezanih uz tu valutu smanjuje zbog jacanja franka jer se povecava broj problematicnih kredita, a time i rezervacije i gubici banaka. Udruga banaka zakljucuje da ekstremni rast tecaja franka ne donosi posebnu dobit ni hrvatskim bankama, ni njihovim dionicarima. (P. GREGOROVIC)