Furio Radin je zastupnik talijanske manjine u Saboru te predsjednik Talijanske unije, krovne organizacije talijanske manjine u Hrvatskoj i Sloveniji. Talijanska unija je osnivac Edita, izdavacke kuce koja se našla u financijskoj krizi, rezultat cega je i cinjenica da se dnevnik La Voce del Popolo tiska u crno-bijelom izdanju vec nekoliko mjeseci.
Iako u Talijanskoj uniji uskoro ocekuju rješenje problema i "ulaz" oko cetiri milijuna kuna iz Italije za potrebe Edita, kriza još traje, a rješenje uvelike ovisi o pregovarackim sposobnostima celnika Unije. No, o Radinovom glasu ovisi i stabilnost Vlade, koju on nakon Sanaderova bijega ovih dana optužuje da je dotakla "moralno dno".
- Možete li objasniti razloge zbog kojih manjine, pa i talijanska, još uvijek podržavaju aktualnu Vladu, koja je potpuno okaljana korupcijskim aferama?
- Nikada se, u povijesti nove Hrvatske, toliko ljudi nije našlo u pritvoru s optužbom da su bili korumpirani, i nikada Državno odvjetništvo i pravosude nisu bili toliko aktivni i djelotvorni kao sada. To znaci da je Hrvatska izuzetno korumpirana zemlja, ali i da se tome ozbiljno odlucilo stati na kraj, što je i ocjena Europske komisije.
Razgovor sa Sanaderom
- Navodno ste se znali vidati sa Sanaderom, sve dosad?
- Imao sam s njime neformalan razgovor u saborskom restoranu tocno dan prije njegovog odlaska, i da sam znao što ce se dogoditi rekao bih mu da je njegova dužnost suociti se s hrvatskim sudom. U cijeloj ovoj moralnoj sramoti, elementarno je za jednog bivšeg premijera da svoju sudbinu doceka na nogama.
- Ako je razlog "trgovine" manjinaca s Vladom novi izborni zakon temeljem izmjena Ustava, a njega još nema, dokad cete tolerirati to prolongiranje?
- Ja cu tolerirati takvo stanje tocno do iduceg tjedna. Naime, dotad zakon mora biti uvršten u dnevni red Sabora, i to je za nas krajnji rok. Rijec "trgovina" se precesto koristi, mada moram pohvaliti vaše navodnike. Mi pregovaramo, a predmet su ljudska prava. Slažem se, s druge strane, da o ljudskim pravima ne bi trebalo pregovarati, vec ih poštivati, ali to je druga prica.
- Hoce li manjine podržavati Vladu, bez obzira na sve, do kraja mandata? Što se još treba dogoditi da se to promijeni?
- Manjine ce podržavati vlade, ovu i one buduce, s kojima imaju ili ce imati sporazume, sve dok se dogovoreno poštuje i ostvaruje, i dok postoji respekt prema pripadnicima zajednica koje su, po definiciji, razlicite od vecine i zato trebaju posebna prava. Ja sam, posebno u ovim kriznim vremenima, koncentriran na zaštitu i razvoj moje nacionalne manjine, koju zastupam najbolje što mogu jer, ako smijem to reci, ona je izuzetna i to zaslužuje.
Stiže novac
- Koji su razlozi što Republika Italija prakticki "duguje" svoje donacije Editu, odnosno La Voce del Popolu? Koliko je novca Italija dužna godišnje doznaciti Uniji i manjini?
- Nažalost, donacije se ne duguju, donacije se doniraju ili ne. U ovom slucaju još ništa nije ugovoreno, iako su posljednje informacije ohrabrujuce, i izgleda da je novac koji spominjete napokon deblokiran. Italija donira doista veliki novac talijanskoj nacionalnoj zajednici u Hrvatskoj i Sloveniji, ali se u ovom slucaju radi o posebnom fondu, za talijanski tisak u svijetu, koji je bio privremeno stopiran zbog skandala koji su se dogodili u nekim zemljama. Hrvatska redovito financira Edit i druge institucije, donacije su u zadnjih sedam godina narasle više od sto posto, a pored toga Editu je doznaceno i dodatnih milijun i pol eura. Tako je Edit uspio poboljšati kvalitetu svih svojih proizvoda. To je zasluga djelatnika Edita, koji su novac investirali u kvalitetu. Problem je u tome što je potrošena i odredena kolicina novca koji još nije bio ugovoren, i to cemo morati riješiti unutar nas.
- Kakva je vaša ocjena položaja talijanske manjine trenutno u Hrvatskoj? Koja su pitanja u vezi autohtonosti ili dvojezicnosti još otvorena?
- Napredak u poštivanju dvojezicnosti je primjetan, o cemu smo govorili više puta. Istarska autocesta, dvojezicnost u nazivima gradova i opcina u kojima povijesno žive Talijani, napokon na zakonskoj razini, uporaba talijanskog jezika u jedinicama samouprave u Istri, ukljucujuci i Županiju, razvoj školskih i predškolskih ustanova na talijanskom jeziku... S druge strane, puno toga moramo još ostvariti, posebno na podrucju dvojezicnosti u državnoj upravi i u javnim poduzecima, na cijelom teritoriju na kojem živi naša autohtona nacionalna manjina, kako je, uostalom, predvideno Sporazumom o nacionalnim manjinama koji su Hrvatska i Italija potpisale prije gotovo petnaest godina.