Ministarstvo pravosuda u postupku upravnog nadzora pribavilo je spise u predmetima povrata nekretnina župi Dajla za naknadu oduzete imovine temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunisticke vladavine te je u utorak donijelo rješenje kojim oglašava ništavim rješenja Istarske županije iz 1997., 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002., a kojima se daje u vlasništvo poljoprivredno i gradevinsko zemljište, odnosno utvrduje pravo na naknadu u vrijednosnim papirima župi Dajla, kao pravnom sljedniku na crkvenom i civilnom podrucju benediktinskog samostana Dajla - Novigrad.
Ovim rješenjem Ministarstva pravosuda se tako omogucuje da se RH uknjiži kao vlasnik na navedenim nekretninama, odnosno da se uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje.
Jest, bilo je to nekako najavljeno i ocekivano, ali - koliko god je to ono što Vlada misli da se treba uciniti - potez ministra Bošnjakovica predstavlja i demarš Benediktu XVI. prema kojem Jadranka Kosor pokazuje vrlo zanimljivu politiku: s jedne strane mu piše, i kao premijerka i kao katolkinja, u nadi da ce se naci rješenje kojim ce se "poruke ljubavi, mira koje je Papa prenio Hrvatima sacuvati i ucvrstiti", a s druge mu preko ministra pravosuda porucuje da ju baš ne impresionira njegova odluka, ni rad kardinalske komisije. Jednom rukom Kosor potpisuje pismo papi, a drugom ga šamara. Inovativni pristup, nema se što dodati.
Kako pokazuju papiri koje je zagrebacki nadbiskup kardinal Josip Bozanic dao glavnom uredniku Glasa Koncila, odluceno je bilo da se 60 posto sporne imovine dadne poreckoj i pulskoj biskupiji, a 40 posto benediktincima iz Praglie, a sve da bi se proveo dogovor postignut 2006., koji su potpisali predstavnici Svete Stolice, benediktinaca i istarskoga biskupa Ivana Milovana, prema kojem je trebao problem salomonski riješiti - pola-pola. Ništa od toga?
Poništavanje svih rješenja kojima je HDZ-ova vlast krajem devedesetih znacajnu imovinu darovala župi Dajla otvara ne samo pitanje odštete benediktincima, nego i problem naknade svima onima koji su na bilo koji nacin došli u posjed vrijednog zemljišta. Naravno, za sobom povlaci i pitanje odgovornosti onih koji su 1999. donijeli politicku odluku koja se ispostavila nelegalnom.
Hoce li Državno odvjetništvo sada preispitati i tadašnji državni vrh, odnosno tadašnjeg premijera Zlatka Matešu? On je ovih dana nedostupan medijima, a jedan od aktera tadašnje vlasti, kako podsjeca T-portal, tvrdi da su postupali ''naivno, a ne politikantski''.
Podsjetimo, Ured za imovinskopravne odnose Istarske županije u cetiri je navrata od 1996. do 2000. godine donosio rješenja kojima se imovina vraca župi Dajla, odnosno poreckoj i pulskoj biskupiji. Ipak, nije to uradio sam od sebe, nego po nalogu iz Zagreba, jer je tadašnji državni vrh, na tragu izgradnje dobrih odnosa sa Svetom Stolicom, odlucio imovinu jednostavno pokloniti Crkvi.
Poznato je da je predsjednik Franjo Tudman inzistirao na jacanju položaja Katolicke crkve u Hrvatskoj, no nije rasvijetljeno je li i osobno inzistirao na ovom potezu. Ili je sve ipak odradeno unutar Vlade? To je sigurno izazov za DORH pa ce se akteri cijele price morati odazvati i teško da ce moci odgovarati da su samo bili naivni.
Hoce li sutra i Jadranka Kosor kao alibi za rat koji njena Vlada objavljuje Papi zazivati neku naivnost? To joj nece proci jer je iz Vatikana jasno poruceno Hrvatskoj: ''Žalosti cinjenica što je pitanje instrumentalizirano i što se nastoji predstaviti ga u politickom i demagoškom kljucu. Smucuje što odluka Svete Stolice nailazi na protimbe kao da je jednostrana ili cak kao da je bez pravoga temelja''. (Drago PILSEL)
Pravni strucnjak: Država mora tražiti obeštecenje od Crkve
"Jednom rijecju, kažin" - sublimirao je pravni
aspekt odluke ministra Bošnjakovica pravni strucnjak kojeg smo
kontaktirali, a koji je želio ostati anoniman. Napominje da bi prvo
trebalo vidjeti rješenje ministra o ništavnosti prijašnjih rješenja,
kojima je koncem 90-ih zemljište u Dajli vraceno Crkvi, ali da bi se on,
na mjestu Crkve, sigurno žalio.
Istice da se i država trebala žaliti na
prijašnja rješenja Ureda za državnu upravu Istarske županije -
ispostave Buje kojima je župi Dajla preko noci pripalo na stotine
hektara zemljišta, no kaže da se tada vjerojatno radilo o politickoj
odluci koju je podupirao i sam državni vrh, podilazeci prije svega
interesima Crkve.
Upozorava da ovakvo Bošnjakovicevo rješenje nosi u
sebi i odredene konzekvence. Njime se, naime, osim ništavnosti
prijašnjih rješenja, ništavnima smatraju i njihovi pravni ucinci. To bi
znacilo da ugovori kojima je Crkva dosad prodavala zemljište trecim
osobama ne bi bili pravno valjani, a država bi morala tražiti
obeštecenje od župe Dajla i porecke i pulske biskupije, isto kao što je u
svojoj tužbi tražila i opatija Praglia.
Ono što zbunjuje našeg
sugovornika, i zbog cega napominje da bi trebalo vidjeti najnovije
rješenje ministarstva, jest Bošnjakoviceva izjava da povrat imovine župi
Dajla nije mogao biti predmet upravnog postupka. Koliko je njemu
poznato, zakonski se povrat imovine rješava upravo takvim, upravnim
postupkom, pa mu je stoga nejasno ministrovo obrazloženje.
U svakom
slucaju, istice da ce i Bošnjakovicevo rješenje postati pravomocno tek
kad protekne rok za pokretanje upravnog spora, odnosno kada i ako
Upravni sud odbije eventualnu tužbu. Do tada ce ono biti tek konacno.
-
Trebalo je odavno napraviti reviziju svih slicnih rješenja, pregledati
postupke, jer je sada vidljivo da je tu bilo svega, kaže naš sugovornik. (B. ŽIŽOVIC)