Predsjedništvo Sabora sutra ce odlucivati o tome hoce li hrvatski parlament i dalje biti pokrovitelj komemoracije koja se svake godine održava na Bleiburgu u spomen na žrtve zlocina što su ih partizani pocinili neposredno po završetku Drugog svjetskog rata. Unatoc protivljenju oporbenog HDZ-a, vjerojatno je da ce se nakon 11 godina ukinuti to sponzorstvo ustanovljeno u vrijeme Vlade Ivice Racana.
No, to nece biti jedina promjena vezana uz obilježavanje godišnjica pokolja zarobljenih domobrana, ustaša i hrvatskih civila. Kako neslužbeno doznajemo, u vecinskoj koaliciji pripremaju izmjene Zakona o blagdanima kojima ce se jedan postojeci spomendan preformulirati i još jedan novi uvesti.
U Zakon je 1996. ušao Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, a padao je u nedjelju najbližu 15. svibnju. Naime, tog datuma 1945. partizani su poceli preuzimati zarobljene pripadnike poraženih vojnih formacija koji su se predali britanskim snagama. Sanaderova Vlada dodala je 2008. u Zakon da ovaj spomendan može biti i u subotu najbližu 15. svibnju, a ne samo nedjelju.
Ocigledna je namjera u oba slucaja bila da komemoracija na Bleiburgu, vezana uz spomendan, uvijek bude vikendom kako bi se na njoj moglo okupiti što više ljudi. Aktualna Vlada ukinut ce tu elasticnost i fiksirat ce spomendan na 15. svibanj, ali ce mu i promijeniti ime. Ubuduce ce to biti Dan spomena na žrtve Križnog puta.
- Dosad je izgledalo kao da su pobijeni vojnici NDH bili zapravo žrtve borbe za hrvatsku slobodu i nezavisnost i to cak jedine. To se mora promijeniti, objašnjavaju u Vladi.
Žrtve za Hrvatsku dobit ce drugi spomendan. Bit ce to 18. studeni, dan kad su 1991. godine JNA i lokalni Srbi, nakon višemjesecne opsade, konacno skršili herojski otpor brojcano i tehnicki znatno slabijih hrvatskih branitelja i okupirali Vukovar.
- Vjerojatno ne postoji niti jedan datum u našoj povijesti koji je primjerenije posvetiti žrtvama za hrvatsku državu i oko kojeg ne bi bilo nikakvog ideološkog sporenja, uvjereni su u Banskim dvorima. Trenutacno je, temeljem odluke Sabora iz listopada 1999., 18. studeni - Dan sjecanja na žrtvu Vukovara 1991.
U Vladi su odlucili financirati i izgradnju spomenika na Mirogoju u spomen na sve koji su u prošlosti svoj život dali za Hrvatsku.
Inace, poslije izmjena Zakona o blagdanima u hrvatskom kalendaru bit ce tri spomendana posvecena žrtvama. Osim dva navedena, tu je još i Europski dan sjecanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima koji je 23. kolovoza.(Dražen CIGLENECKI/Novi list)
Milanovic ide u Tezno
Godišnjicu Križnog puta premijer Zoran Milanovic obilježit ce polaganjem vijenca kod masovne grobnice u Teznu, predgradu Maribora. Na toj su lokaciji pronadeni posmrtni ostaci više tisuca zarobljenih pripadnika poraženih vojnih formacija u Drugom svjetskom ratu, pretežno Hrvata koji su ubijeni i baceni u protutenkovski rov. Milanovic je na celu SDP-ovog izaslanstva u Teznu bio i prije cetiri godine, a tom je prilikom rekao da se tu dogodio "velik, masovan zlocin za koji nema nikakvih opravdanja i o kojem se ne smije šutjeti". Tezno je nazvao stratištem "za razliku od Bleiburga" gdje je otišao istog dana, ali se zadržao znatno krace nego na "centralnom mjestu Križnog puta".