Teža vremena za mobilne operatere i banke, industrije koje u Hrvatskoj spadaju u one s najvecim profitima, najavljena su jucer iz Vlade. Tek što im je bivša Vlada od 1. sijecnja ukinula poseban porez na mobilne usluge, sadašnja je vlast odlucila da ce operateri taj namet ponovno placati od veljace do ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
S druge strane, bankama ne prijeti dodatni porez, ali im je ministar financija Slavko Linic najavio teška vremena jer se od njih ocekuje da sudjeluju u spašavanju proizvodnje i radnih mjesta tako što ce svoja potraživanja morati "staviti u funkciju konsolidacije gospodarstva".
Na sjednici Vlade je pak premijer Zoran Milanovic objasnio zašto samo 12 dana nakon što je prestala naplata poreza na mobilnu telefoniju vraca ovaj namet te istaknuo kako je u kriznim vremenima potrebna jaca solidarnost, a mobilni operateri i u krizi ostvaruju ogromne profite. Tvrdi i da glavni motiv za produljenje placanja posebnog poreza nije samo punjenje proracuna, iako ce država zaraditi 300 milijuna kuna, nego socijalni i razvojni, jer se operatere želi potaknuti da više ulažu u infrastrukturu i smanje cijene mobilne telefonije koje su medu najvišima u Europi, što po njemu nije opravdano i ocekuje promjene.
Odgovor kriticarima
Svjestan je Milanovic i toga da bi se kriticari Vladine mjere mogli pozivati na europske propise i na to da se u EU-u ne naplacuje slicna naknada pa je za sjednicu Vlade unaprijed pripremio odgovor i na te primjedbe. Hrvatske gradane i europske partnere upozorio je da Hrvatska neke propise koji joj štete mora primjenjivati zato što još nije punopravna clanica EU-a, a da se od nje ocekuje da druge propise primjenjuje kao da je clanica Unije.
- Na Hrvatsku se primjenjuju antidampinške carine za proizvode Željezare Sisak zato što još nije clanica EU-a, a s druge se strane ocekuje da se pridržavamo nekih normi kao da smo punopravna clanica. Morat cemo tu naci ravnotežu, upozorio je Milanovic na dvostruka mjerila kad je u pitanju primjena europskih propisa. Istaknuo je i da je jasno kako ce pri donošenju ovakvih odluka Vlada imati stalnu "interakciju s Europskom komisijom, zemljama clanicama EU-a, ali i korporativnim interesima".
Proucili smo sve slucajeve kad je u pitanju mobilna telefonija i ne radimo napamet, pridržavat cemo se pravila, ali cemo bez velike pompe i euforije štititi hrvatske interese, a hrvatski interesi su, kad je u pitanju radnopravo i porezno pravo, interesi obicnog covjeka, potrošaca i radnika ili onoga tko je ostao bez posla, kazao je premijer.
Ekstra profiti
Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Cacic napomenuo je da ce naknadom država dobiti 300 milijuna kuna godišnje, koliko bi, primjerice, bilo dovoljno za zadržavanje 20.000 radnih mjesta u tekstilnoj industriji, koja su izgubljena u zadnje tri godine, a dodao je i da mobilni operateri, ciji se ukupni godišnji prihodi krecu izmedu 13 i 15 milijardi kuna, nisu htjeli primijeniti odluku Europske komisije o ujednacavanju roaminga na razini tri do cetiri puta nižoj od hrvatske. Europske kompanije iz iste branše s bitno nižim profitom prosjecno ulažu 100 eura po glavi stanovnika, a u Hrvatskoj, gdje je znatno viši profit, prosjecno ulaganje iznosi 55 eura po stanovniku. Linic tvrdi kako su operateri svjesni da se u Hrvatskoj nije dovoljno ulagalo, a voljni su obvezati se na investicije koje su dosad bile potpuno zapuštene i to posebno u optickom kabliranju, gdje ima prostora za ulaganja od 4,5 milijardi eura.
Poruka koju je Linic uputio domacim bankama vjerojatno u tim krugovima nije veselo primljena. Ministar je nakon sjednice Vlade otklonio mogucnost da se drugom profitabilnom sektoru - bankarskom - uvede porez, ali ono što im je najavio vjerojatno im se baš i nije svidjelo.
Zdravo gospodarstvo
- Bankare cekaju teški trenuci jer ce, po Zakonu o financijskom poslovanju, morati sudjelovati u sredivanju gospodarskog stanja u Hrvatskoj, no Vlada je uvjerena da cemo zajedno uspješno iznijeti taj težak teret, kazao je Linic. Pojasnio je da bankama ne prijeti novi porez, ali se od njih ocekuje sudjelovanje u spašavanju proizvodnje i radnih mjesta tako što ce svoja potraživanja morati staviti u funkciju konsolidacije gospodarstva. Država je spremna odreci se dobrog dijela svojih potraživanja kako bi potaknula proizvodnju i gospodarski rast, a ministar financija isto ocekuje i od najvecih vjerovnika - banaka, iako zna da to za njih nece biti lagan teret. Ne brine se Linic da bi se takvim planom država mogla zamjeriti bankama od kojih mora posudivati novac jer vjeruje da ce Vlada ove godine uspjeti smanjiti deficit i da ce sve manje biti usmjerena na bankarski sektor.
- U pripremi preuzimanja vlasti naši odnosi s bankarima bili su više nego dobri, kao i njihovo razumijevanje stanja u hrvatskoj privredi, pa smatram da cemo biti izvanredni partneri jer imamo isti cilj - zdravo gospodarstvo, otkrio je ministar financija. Vjeruje i to da zbog spašavanja posrnulih poduzeca banke nece povecavati kamate jer bi nakon smanjenja deficita bila promijenjena i ocjena financijskog stanja u Hrvatskoj, pa bi se s konsolidacijom gospodarstva povecale investicije, a time bi se zaustavio rast kamata.
Reakciju na ministrove najave teških vremena jucer nismo uspjeli dobiti ni u Udruzi banka, ali ni medu bankarima.
Mobilni operateri šokirani i razocarani
Mobilni operateri su, ocekivano, objavili da su šokirani i razocarani Vladinom odlukom i vec su najavili kako ce ona imati negativan utjecaj na investicije u iducem razdoblju. Iz HT-a su porucili da ce se smanjiti investicijski potencijal cijelog telekomunikacijskog sektora, što ce imati negativan ucinak na razvoj gospodarstva u cjelini. Nisu propustiliupozoriti da se Europska komisija opredijelila protiv posebnog oporezivanja telekom sektora i da je dovela upitanje slicne posebne poreze u nekim od clanica EU-a te tražila njihovo ukidanje. Iz tvrtke Tele2 Hrvatska nisu previše komentirali Vladinu odluku, tek su porucili da su njome razocarani.
Pravo na auto za 40 ljudi manje
- Ovo je prava ljepotica, tako je premijer Milanovic najavio raspravu o odluci o "pravu korištenja službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, poslovnih kreditnih kartica, redovnih zrakoplovnih linija, sredstava reprezentacije te nacinu odobravanja službenih putovanja. Vec na pocetku imao je primjedbu, pa je kazao da se odluka ne bi trebala zvati odluka o pravu na korištenje, nego o "uvjetima korištenja". Tako je na kraju i bilo, a Milanovic je naglasio da, bez obzira na to kako se nešto uredi i što piše u odluci, sve ovisi o clanovima Vlade i ostalim osobama koje su obuhvacene odlukom.
- Kako cemo se ponašati, trošiti, kako cemo to pravdati, koliko cemo biti transparentni, samo po tome ce nas vrednovati, a ne po onome što piše u ovoj odluci, koja je opravdano predmet interesa javnosti, kazao je Milanovic. U odnosu na odluke ranije Vlade, pravo na službeni automobil 24 sata dnevno imat ce 40 ljudi manje, a službenici ce se kad su na putu koji placa država moci koristiti kreditnim karticama umjesto da okolo nose gotovinu.