Vlada na sjednici u četvrtak treba utvrditi prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu, uz izmjene u sustavu poreza na dohodak kao i izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je u srijedu kako će u prijedlogu rebalansa rashodna strana dijelom doživjeti korekcije, ali se neće dirati socijalna prava, mirovine, prava branitelja, dok je na prihodovnoj strani problem negativna stopa BDP-a, a Vlada za ovu godinu predviđa pad BDP-a od 0,5 posto.
Grčić je kazao kako je u rebalansu nužno smanjenje nekih stavki u proračunu jer je, s druge strane, bilo povećanja nekih stavki poput plaća, socijalnih davanja i mirovina, a tu su i nepredviđeni troškovi poput onih za poplave. Te su stavke u potpunosti pokrivene, ali će zato biti smanjenja, odnosno štednje na materijalnim troškovima, subvencijama te nekim kapitalnim projektima, naglasio je.
"Sve su to manje-više prihvatljive, ne toliko značajne financijske izmjene. Ono što je na prihodovnoj strani problem je negativna stopa BDP-a u ovoj godini", rekao je Grčić.
Vlada je, kaže, projicirala stopu BDP-a od minus 0,5 posto i to je razlog zašto se korigirala prihodovna strana i zašto će deficit biti nešto veći nego što se planiralo.
Kod prvog ovogodišnjeg rebalansa proračuna, kojega je Sabor prihvatio u ožujku, Vlada je stopu rasta BDP-a za ovu godinu s ranijih 1,3 posto smanjila na 0,2 posto.
Prema nekim neslužbenim informacijama, prihodovna strana proračuna rebalansom bi bila smanjena za oko dvije milijarde kuna, na oko 114,5 milijardi kuna, dok bi sa smanjenjem od 500 milijuna kuna rashodi bili utvrđeni u iznosu od oko 130 milijardi kuna.
Tako bi deficit proračuna iznosio 15,5 milijardi kuna, što je oko dvije milijarde kuna više nego je bilo predviđeno rebalansom iz ožujka.
Potpredsjednik Grčić u srijedu je izjavio kako će rebalans donijeti deficit između 15 i 16 milijardi kuna, što je 4,8 posto BDP-a na razini središnje države.
Pred Vladom će se naći i nekoliko zakonskih prijedloga povezanih s rebalansom proračuna.
Tako bi Saboru trebale biti upućene izmjene Zakona o porezu na dohodak kojim bi se, prema ranijim najavama, iznos osobnog odbitka povećao s 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna. Također je najavljeno da će se prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto sa sadašnjih 8.800 kuna podići na 13.200 kuna.
U Vladi smatraju da će se povećanjem neoporezivog dijela dohotka otvoriti mogućnost za povećanje plaća više od milijun zaposlenih.
Pred ministrima je i prijedlog o uvođenju oporezivanja kamata na štednju po stopi od 12 posto, od 1. siječnja 2015. godine.
Prema Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dobit, reinvestirana dobit bila bi obuhvaćena poreznim olakšicama, ako se ulaže u dugotrajnu imovinu i ako poduzetnik zadržava ili povećava broj zaposlenih.
Vlada će raspravljati i o izmjenama Zakona o PDV-u. Uz novinu da mali poduzetnici prema Vladinu prijedlogu više neće morati plaćati PDV po ispostavljenoj već naplaćenoj fakturi, novost je i da se diže i visina godišnjeg prihoda za plaćanje PDV-a po naplati s dva na tri milijuna kuna.
Trenutno su u sustavu koji se vodi prema naplaćenoj realizaciji samo obrtnici, njih 50 tisuća, a s novim izmjenama u sustav bi ušli i mali poduzetnici, njih oko 70 tisuća te bi prema naplaćenoj realizaciji za obračun PDV-a u tom sustavu bilo 120 tisuća poreznih obveznika.
Pred Vladom će biti i izmjene Zakona o igrama na srećom prema kojem bi poreznim škarama bili obuhvaćeni svi dobitci od klađenja, a ne kao do sada oni veći od 750 kuna, a Vlada bi trebala donijeti i odluku o nastavku postupka prodaje dionica Imunološkog zavoda javnim prikupljanjem ponuda. (Hina)