Akcija MOL-a u kojoj ta naftna kompanija želi steci vecinski paket u Ini bila je samo pitanje dana ili tjedna, eventualno mjeseca, i doista nikoga ne bi smjela iznenaditi. Madari su i sami priznali da od rujna kalkuliraju s ponudom koja bi im omogucila da postanu vecinski vlasnici u Ini, a ocito su samo cekali najpogodniji trenutak u kojem ce im biti zajamcen uspjeh.
Uz to što Hrvatsku drma kriza i cijena od tisucu kuna veca od burzovne izgleda više nego privlacno, MOL-ovci su ocito strpljivo cekali i na to da dode red na madarsko predsjedanje Europskom unijom.
Buduci da u tom šestomjesecnom razdoblju od 1. sijecnja do 30. lipnja Hrvatska planira završiti svoje pregovore, jasno je da se nece htjeti zamjeriti MOL-u pa time ni madarskoj vladi, koja itekako vodi racuna o interesima te kompanije, iako u njoj nema vlasnicki udio.
Vlada sada može uciniti malo toga, jedini nacin na koji može sprijeciti MOL da postane vecinski vlasnik najvece kompanije u zemlji bila bi protuponuda s barem jednakom cijenom, ali to je iluzorno ocekivati jer država nema potrebne 2,24 milijarde kuna.
Neki clanovi Vlade neslužbeno kažu da bi takva akcija cak bila i uzaludna jer su uvjereni da MOL vec ima vecinski paket u Ini te da sada samo budi spavace, odnosno svoje brokere i fondove koji su za njih vec kupili potrebne dionice. Priznaju i da je Vlada ovakav potez morala ocekivati, iako ministar financija Ivan Šuker tvrdi da ih MOL nije obavijestio o namjeri da podnese ponudu.
- MOL je u dionice Ine vec uložio deset milijardi kuna, pa naravno da su htjeli kupiti još dva, tri posto da bi postali vecinski vlasnici. Smiješna je prica o tome da su ih na akciju potaknuli radnici, pa oni, njih oko dvije tisuce, u Ini imaju svega 0,5 posto dionica, kaže naš sugovornik blizak Vladi. Istice i to da je u Ini ostalo gotovo 30 tisuca malih dionicara.
Ono od cega u Vladi najviše strahuju je da bi MOL, kad u Ini stekne vecinski udio, tu tvrtku mogao prodati nekom trecem, primjerice ruskom Surgutneftegasu koji ima udio u MOL-u od 21,2 posto. Madarska vlada vec je priznala da pregovara o otkupu tog udjela, a Ruse bi zauzvrat sigurno odobrovoljio vecinski paket u Ini, cime bi u potpunosti zavladali tržištem nafte u regiji.
Iako im osim postizanja vecinskog udjela ne treba veci motiv za kupnju Ine, dobro upuceni izvori tvrde i to da ce MOL ovim ojacati svoju poziciju u pregovorima oko plinskog biznisa, ali i u eventualnim istragama koje bi se mogle ticati uloge te tvrtke u preuzimanju Podravke.
Izvori bliski MOL-u sve to odbacuju te isticu da je Madarima dosta toga da ih se tretira kao lopove i povlaci po istražnim povjerenstvima iako su za dosadašnji udio u Ini platili gotovo deset milijardi kuna. Uvjeravaju i u to da ce MOL i dalje biti dobar partner Vladi, no po tome što potpuno ovladavanje Inom dolazi u najgorem trenutku za Vladu ne bi se reklo da je tako.
A hrvatska Vlada? Premijerka Jadranka Kosor je odbila komentirati je li rijec o pokušaju
vecinskog preuzimanja INA-e rekavši samo da mora obaviti još neke razgovore
prije no što vidi što ce hrvatska vlada s tim u vezi poduzeti. "To cete znati iduci tjedan. U ovom je
trenutku još prerano o tome govoriti. Ja sam za to doznala tek nakon povratka
iz Egipta", kazala je.
Dugorocnu strategiju koja bi vrijedila za sve politicke opcije i iz koje bi se mogli išcitavati sljedeci koraci vlasti Hrvatska ionako nikada nije imala. Novog igraca kojem bi prodala dio svojih preostalih dionica u pricu ne može uvesti ako isti udio koji ponudi njemu nije spremna prodati i MOL-u.