I prije nego presuda suca Radovana Dobronića postane pravomoćna banke će morati smanjiti kamate na kredite u "švicarcima" dijelu svojih klijenata. Na to će ih prisiliti nova zakonska pravila, jer bi Vlada na sutrašnjoj sjednici trebala prihvatiti izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju po kojima će banke svim korisnicima kredita u "švicarcima" kamatu morati vratiti na početnu ako je franak narastao za 20 posto od trenutka kad su podigli kredite.
Da bi te odredbe i stupile na snagu, morat će ih potvrditi i Sabor, što znači da na snagu neće stupiti prije jeseni. Ako ta odredba zakona preživi i raspravu u Saboru i dobije podršku većine zastupnika, za neke će građane to značiti i do 30 posto nižu kamatu na kredite u "švicarcima".
Uz to Ministarstvo financija predlaže i da se ubuduće kod ugovaranja promjenjivih kamata potrošaču jasno mora predočiti "formula" po kojoj će se kamata mijenjati. Banka će morati odrediti što je parametar čija promjena može uzrokovati i promjenu kamatne stope na stambene kredite, bilo da se odluči, primjerice, za LIBOR ili kamate na štednju građana.
Ključno je u tom izračunu da će banka morati otkriti i kolika je njezina kamatna marža u formiranju kamate te da tu maržu za trajanja kredita neće moći mijenjati. Takav će jasan obračun banke do 1. siječnja sljedeće godine morati dati i građanima koji su već podigli kredite bilo u eurima bilo u švicarskim francima.
Bankama sigurno neće dobro sjesti ni odredba zakona po kojoj njihove naknade za izračun kredita više neće moći biti proizvoljne niti će biti postotak od iznosa kredita, nego će morati biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita. Uz to se zabranjuje vođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu.
Što mogu uključivati naknade za odobravanje stambenih kredita pravilnikom će odrediti ministar financija, a to je način, objašnjavaju u Ministarstvu financija, da se isključi mogućnost da naknade sadrže prikrivene elemente kojima se podiže cijena kredita kao i mogućnost korištenja neopravdanih naknada. Inače, naknade su bili važan izvor bankarske zarade i na njima su ostvarivale stotine milijuna kuna profita.
Banke će kod odobravanja kredita biti dužne pisanim putem upozoriti potrošače na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača.
Ministarstvo financija već je ranije odustalo od najave ograničavanja minusa po tekućim računima građana na iznos jedne mjesečne plaće, a sadašnjim prijedlogom zakona banke jedino sprječavaju da građanima preko noći ukinu minus i traže njegovo pokrivanje. Banke će građanima morati ponuditi obročno pokrivanje ukinutog minusa ili dijela minusa kroz jednogodišnji kredit na koji kamata ne smije biti veća od one koju inače naplaćuju na dopušteno prekoračenje.
Gotovo 300 tisuća računa građana je blokirano, ne mogu otplaćivati oko 12,5 posto stambenih kredita, a nekima od njih je rata dosegnula 80 ili 90 posto mjesečnih primanja. (J. MARIĆ/NL)