Vlada je Saboru predložila novi zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, čije su novosti, prema riječima Radimira Čačića, prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva, spuštanje razine za poticanje s osam na tri milijuna kuna, produženje razdoblja oslobođenja poreza na dobit do deset godina, uvođenje turizma u zakon te poticanje investicija u unapređenje tehnologije uz čuvanje postojećih radnih mjesta.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se znatno više čini da se investicije spriječe nego da se omoguće, a jedan od razloga je taj što je sustav javne uprave postavljen tako da se u investicijama traže negativnosti i izbjegava preuzimanje odgovornosti. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras naglasio je da Vlada predlaže uvođenje poticaja za mikropoduzetnike, za nova zapošljavanja te carinske poticaje, do ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Medulinac Darko Lorencin, bivši direktor IDA-e, a sada pomoćnik ministra gospodarstva za investicije i konkurentnost, jedan je od autora Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Kaže da će poduzetnici već u rujnu u novoustrojenoj Agenciji za investicije i konkurentnost moći podnijeti zahtjev za dobivanje poticaja nakon što prezentiraju svoj poslovni plan.
- Nakon što provedu investiciju i zaposle nove radnike, odnosno ispune tražene uvjete ovisno o tome za koje se poticaje kandidiraju, Agencija će utvrditi je li sve po propisu. Nakon toga poduzetnici mogu očekivati poticaje u vidu smanjenja poreza na dobit za 50, 75 ili čak 100 posto na određen broj godina te dobiti 3.000, 6.000 ili 9.000 eura za svakog novozaposlenog radnika. Poticajne mjere nemaju vremenskog ograničenja, a prvi ih put Vlada nudi i poduzetnicima iz turističke djelatnosti, pojasnio je Lorencin. Upitan što su uzeli za primjer kada su osmislili te mjere, odgovorio je da takvi poticaji vrijede u susjednim zemljama.
- Proučili smo poticaje koje su davale druge zemlje i odlučili se preuzeti najbolje poticaje u primjeni u devet nama konkurentskih zemalja u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, ali prilagodili smo ih našem gospodarstvu, dodao je Lorencin.
Na koncu smo ga upitali kako će spriječiti malverzacije s poticajima te hoće li tolerirati to da poduzetnici osnivaju nove tvrtke u kojima će provesti investicije, prenijeti radnike iz starih firmi koje će ugasiti i na račun svega biti oslobođeni plaćanja poreza, a dobiti tisuće eura za svakog radnika? Lorencin je dogovorio da to neće biti moguće. Smatra da je sustav dodjele poticaja tako koncipiran da zahtijeva brojne kontrole koje će otkriti moguće malverzacije.
Vlada je usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2013. do 2015. godine, a sada slijedi priprema proračuna za iduću godinu, odnosno utvrđivanje limita po ministarstvima. Kao što smo već objavili, Vlada je korigirala očekivanja rasta BDP-a od 0,8 posto, pa se u ovoj godini očekuje njegova stagnacija, odnosno nulti rast. (G. GALIĆ/Novi list, P. GREGOROVIĆ, Hina)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU.
U lipnju više zaposlenih
U Hrvatskoj je u lipnju bilo 1.405.410 zaposlenih, što je za 15.803 osobe ili 1,1 posto više nego u svibnju, objavio je jučer Državni zavod za statistiku.
U lipnju u odnosu na mjesec prije najviše je, za 3,9 posto ili za 8.418 osoba, povećan broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, kojih je na kraju lipnja bilo 225.273. Broj zaposlenih u pravnim osobama povećan je za 7.608 osoba ili za 0,6 posto, pa su pravne osobe krajem lipnja zapošljavale 1.151.286 osoba. (H)