U Vladi se razmišlja o ponovnom uvođenju nameta na telekomunikacijske usluge i ako se Banski dvori odluče na taj potez bit će to treći put od 2009. godine da se na taj način pokušavaju povećati prihodi državnog proračuna.
Takva odluka, kazalo nam je nekoliko ljudi iz Vladinih krugova još nije donesena, makar se i o tome raspravljalo na jučerašnjem Užem kabinetu Vlade, što ga čini premijer Zoran Milanović i potpredsjednici Vlade. Iako je to ministar financija Slavko Linić najavio, Vlada danas neće predstaviti nove mjere kojima dodatno nastoji smanjiti deficit državnog proračuna kako bi u proceduri prekomjernog deficita ispunila preporuke Europske komisije.
Razlog je očit, Hrvatska je dva puta uvodila pa, pod pritiskom Europske komisije, ukidala namet na telekomunikacijske usluge, što sada poziva na oprez kako se tom mjerom ne bi postiglo više štete nego koristi.
Kako je Komisija odustala od postupaka koje je vodila protiv pojedinih članica, jer je sud Europske unije presudio da uvođenje tih poreza nije u suprotnosti s europskom direktivom, upozoravajući da to ne može biti direktni namet na potrošnju, u Vladi nastoje iznaći način na koji bi uveli taj namet, a da ne bude direktno oporezivanje potrošnje.
Naši sugovornici ističu da je odlučeno da se deficit smanji za dodatnih 1,3 milijarde kuna, te da će se to učiniti novim prihodima od 700 milijuna kuna, zbog čega se i razmišlja o nametu na telekomunikacije. Uz to najvjerojatnije je i da će se povećavati trošarine na gorivo, moguće i na cigarete.
S druge strane Vlada će rezati i rashode za 600 milijuna kuna i to, kako doznajemo, smanjenjem investicija u cestogradnji, i subvencija u poljoprivredi i gospodarstvu. Tako bi se poljoprivredne subvencije mogle dodatno smanjiti za 150 milijuna kuna, Ministarstvo gospodarstva ostat će bez još sto milijuna kuna, a dio će se i to do 50 milijuna kuna rezati i u Ministarstvu obrta i poduzetništva.
Kako doznajemo, te odluke Vlada neće odmah pretvoriti u rebalans i moguće je da se s drugim ovogodišnjim rebalansom čeka do srpnja, kako Hrvatska ne bi imala dva rebalansa u samo mjesec dana s obzirom da je zadnji bio u ožujku. Uz to pitanje je hoće li proračun trebati još neke dodatne mjere nakon što se Europska komisija krajem travnja očituje o hrvatskim prijedlozima i nakon što Vijeće ministra financija članica EU u lipnju da konačni "pravorijek". (J. MARIĆ/Novi list)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.