Novca nema, a prekomjernog zaduživanja Hrvatskih autocesta i državnog proracuna nece biti pa ce službeni program cestogradnje u Hrvatskoj u iduce cetiri godine biti jako siromašan. Od vecih projekata sigurni su samo oni vec zapoceti, a to je dionica autoceste Ravce - Ploce (upitno je hoce li se do Vrgorca završiti iduceg ljeta), dionica Jakuševac - Velika Gorica te most Pelješac, cija se gradnja nastavlja sporijim tempom. Tu su i koncesijski projekti izgradnje punog profila Istarskog ipsilona i oko 3,5 kilometara punog profila od Zagreba do Macelja te dionice Sv. Kuzam - Križišce.
Ova strategija gradnje predložena je u srijedu navecer na sjednici Povjerenstva za ceste, koja se išcekivala i najavljivala vec tri mjeseca. Službenih informacija nema, izuzev potvrde iz Ministarstva prometa da je sjednica održana i da ce gradnja biti daleko skromnija nego prijašnjih godina. Neslužbeno doznajemo da konacna odluka o raskidanju potpisanih ugovora o gradnji autocesta vrijednih gotovo milijardu eura nije donesena, ali se predlažu aktivnosti koje bi morale završiti upravo jednostranim raskidom ugovora o gradnji mosta Drava i koridora 5C, autoceste Zagreb - Sisak i autoceste Dubrovnik - Doli.
Iako to tekstom zakljucaka nakon sastanka Povjerenstva nije sasvim precizirano, iz pouzdanih izvora doznajemo da ce iduceg tjedna Uprava Hrvatskih autocesta u punom sastavu boraviti u Londonu i Luksemburgu s jednim ciljem - finiširati pregovore s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Europskom investicijskom bankom (EIB), koji se vode vec mjesecima. Europskim bankarima ponudit ce se da financiraju bilo što od spomenuta tri projekta pa o njima, u stvari, ovisi kada ce se raskidati ugovori s konzorcijem domacih gradevinara - Konstruktorom, Hidroelektrom, Viaduktom, Skladgradnjom i ostalima.
Iza odluka povjerenstva krije se prava socijalna drama u
gradevinarstvu. Ako bi EIB i EBRD pristali dati kredite, cijela
procedura javne nabave vratila bi se na pocetak nakon raskida ugovora s
hrvatskim gradevinarima. Novi natjecaji po uvjetima europskih banaka
trajali bi još barem godinu dana, a to znaci da ce iduca godina za
hrvatsku gradevinsku operativu biti najteža od osamostaljenja države.
Samo u Hidroelektri ove je godine podijeljeno oko 300 otkaza, koliko i u Konstruktoru. U Hidroelektri je na cekanju još gotovo 500
radnika, a slicno je i u ostalim velikim gradevinskim tvrtkama, koje bi
iduce godine mogle izgubiti gotovo polovicu od ukupnog broja zaposlenih
u godinama velikih investicija. To znaci da ce gotovo 10.000
gradevinara ove i iduce godine ostati bez posla.