Ministarstvo financija nada se da ce u sljedecoj godini prihodi državnog proracuna porasti za 1,7 posto, što znaci da ce se na ime poreza, doprinosa, trošarina u državni proracun skupiti dvije milijarde kuna više nego ove godine pa ce ukupni prihodi biti oko 112 milijardi. Po fiskalnim projekcijama o kojima bi Vlada trebala raspravljati vec na sjednici u utorak, rashodi ce, navodi se u dokumentu tog ministarstva, biti nešto niži od ovogodišnjih pa bi tako manjak u proracunu trebao biti najviše 7,5 milijardi kuna, odnosno gotovo 2,5 milijardi manje nego ove godine.
Nakon takvih postavki Vladu su zasule kritike da u sljedecoj godini nema namjeru rezati potrošnju te da se jedino povecanjem prihoda - uvodenjem kriznog poreza i povecanjem stope PDV-a - popravlja stanje državnog racuna. No, ako doista želi zadržati ukupne rashode na razini ovogodišnjih, država ce morati rezati neke stavke, jer u sljedecoj godini ima trošak kamata od oko milijardu kuna, a više od 750 milijuna koštat ce dodatak za nove umirovljenike, kojim se popravljaju njihove niske penzije. U Vladi se zasad govori jedino o tome da se smanje izdaci za povlaštene mirovine, ali tako sigurno nece biti moguce uštedjeti 1,5 do dvije milijarde kuna pa ce Banski dvori morati kresati još neke izdatke.
Država ce od kriznog poreza, veceg PDV-a i trošarina na mobilnu telefoniju skupiti od 4,2 do 4,5 milijardi kuna, što je gotovo tri milijarde više nego u ovoj godini. No, zato se ocekuju manji prihodi od doprinosa, zbog povecanja nezaposlenosti, te smanjenje prihoda od poreza na dobit od oko 1,2 milijarde kuna. U krugovima bliskim Vladi može se cuti da je možda vrijeme da se razmisli o tome da se u sljedecoj godini dio prihoda namakne privatizacijom, koja je u zadnje dvije godine zamrla. Pritom se istice prodaja dodatnih djelatnosti, poput ugostiteljstva u javnim poduzecima, ali i privatizacija hotelskih tvrtki.
Privatizacijski prihodi državi bi posebice mogli zatrebati ako se banke odluce na naplatu jamstva za kredite dane brodogradnji, ciji je ukupan iznos 8,2 milijarde kuna i zbog kojih bi u vodu mogla pasti cijela proracunska konstrukcija. U Vladi vjeruju da se masovna naplata nece dogoditi, ali naši sugovornici isticu da ih ne bi zacudilo ako dogodine na naplatu dode milijarda ili dvije milijarde kuna kredita brodogradilištima.
Uz to, državni ce proracun u sljedecoj godini prvi teži ispit imati vec u veljaci, kad na naplatu dolazi oko 500 milijuna eura kredita, koje ce trebati vratiti podizanjem novih zajmova. Mjesec-dva nakon toga država mora riješiti otplatu oko tri milijarde kuna kredita na domacem tržištu, a kad uhvati malo predaha vec sredinom godine stiže novih 500 milijuna eura inozemnog duga. Ako želi mirovanje kredita za brodogradnju, Vlada bi novac za sve te otplate morala potražiti na stranom tržištu.