U vlasništvu države trenutno je 45 bivših vojnih nekretnina koje se prostiru na nevjerojatnih 22,7 milijuna metara cetvornih duž jadranske obale. Niti jedna od tih nekretnina, koje je MORH proglasio neperspektivnima za vojne ciljeve te ih vratio na raspolaganje državi, nije od obale mora udaljena više od pet kilometara.
Kada bi prostornim planovima svi ti objekti i zemljišta bili smješteni unutar gradevinske zone, Hrvatska bi ovoga trena mogla prodajom tih objekata pokriti cijeli deficit od 14,05 milijarda kuna, i to samo ako bi za metar kvadratni tražila minimalnih 100 eura.
Medutim, zbog nepostojanja prostornih planova, pa i neriješenih imovinsko-pravnih statusa vecina tih nekretnina trenutno nije spremna za prodaju. Godinama se najavljuje stavljanje u funkciju tih nekretnina, a manji dio njih dan je na upravljanje lokalnoj samoupravi koja ih je iskoristila u javne svrhe, no tek je gospodarska kriza i besparica natjerala Vladu da krene u akciju rasprodaje svih nekretnina ciji su papiri cisti, a medu njima su i MORH-ovi objekti uz obalu
Premijerka Jadranka Kosor na ovotjednoj je sjednici Vlade najavila kako je za prodaju spremno desetak bivših MORH-ovih objekata, i vec iduceg tjedna povuci ce se prvi potezi da bi se nekretnine što prije prodale: raspisat ce se natjecaj za sudske vještake koji bi trebali procijeniti vrijednost nekretnina.
U Središnjem državnom uredu za upravljanje imovinom otkrivaju tek kako ce prvi na redu biti bivši vojni kompleksi u Zadru i Šibeniku, objekti u Kumrovcu, poslovna zgrada ?akovštine, te gradevinsko zemljište u Velikoj Gorici.