Vlada predlaže privremeno ukidanje poticanja stambene štednje u Republici Hrvatskoj za uplate stambene štednje nastale u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine.
Obrazlažući prijedlog, ministar financija Slavko Linić na današnjoj je sjednici Vlade kazao da je unatoč činjenici da je država do sada isplatila više od dvije milijarde kuna državnih poticajnih sredstava, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na vrlo niskoj razini.
Tako je trenutno volumen kredita koje su dale stambene štedionice na razini otprilike 3,5 milijardi kuna, a udio kredita stambenih štedionica u ukupnim stambenim kreditima tek 5,5 posto.
Linić ocjenjuje da stoga sustav stambene štednje nije ispunio prvotnu svrhu, odnosno značajnu kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana.
Naveo je da je prosječni omjer kredita i depozita u sustavu stambene štednje krajem 2012. godine iznosio 54,1 posto, što upućuje na to da štediše koriste sustav prvenstveno za štednju, povoljniju nego u komercijalnim bankama, radi dobivanja državnih poticajnih sredstava.
Po isteku roka od 5 godina građani podižu ušteđeni novac zajedno s pripadajućom kamatom i državnim poticajnim sredstvima te ga koriste u svrhe različite od primarne, odnosno ne za rješavanje svoga stambenog pitanja, dodaje Linić.
To pak, po ocjeni ministra financija, upućuje da su stambene štedionice izravno ovisne o državnim poticajnim sredstvima, jer privlačenjem velikog broja štediša koji dobivaju državna poticajna sredstva, a nakon toga nemaju interesa podići stambeni kredit, omogućuju financiranje stambenih kredita malog broja štediša koji ga uistinu koriste.
Pored toga, prema procjeni Ministarstva financija, klijenti štedionica su u čak 87 posto slučajeva građani koji već imaju vlastitu nekretninu koja nije opterećena kreditom.
Premijer Zoran Milanović kazao je da nije riječ o ukidanju poticaja za stambenu štednju, nego korekciji za jednu godinu. Najavio je da će Vlada promatrati učinak mjere te da su više nego ikada potrebne uštede radi smanjenja rashodne strane proračuna.
- Ušli smo u proceduru prekomjernog deficita u što ulaze skoro sve europske države, ali onda nema zezanja. Svaki trošak koji nije vitalan može biti predmet smanjenja u proračunu, rekao je Milanović.
Vlada želi pojačati zaštitu korisnika kredita
Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju kojime želi pod kontrolu staviti rashode koje banke nameću građanima tijekom korištenja kredita.
- Želimo zaoštriti odnos Vlade prema kreditnim institucijama i više kontrolirati rashode koje građani imaju po osnovi kredita, rekao je na sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić.
Linić kaže da je uočeno da se neprekidno izmišljaju nove naknade vezane uz kredit. Vlada stoga predlaže da naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja, a zabranjuje se uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu. Pored toga, Ministarstvu financija daje se ovlast da propisuje koje su naknade dozvoljene za stambene kredite.
Uvodi se i obveza vjerovnika da pisanim putem potrošača upozori na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača.
Kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, Vlada predlaže egzaktno definiranje parametara koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope (EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti). Time se sprječavaju zloporabe pri određivanju parametara temeljem kojih će banke korigirati promjenjive kamatne stope, kaže Linić.
U pogledu dopuštenog prekoračenja po tekućem računu (tzv. minusa), prema Vladinu prijedlogu vjerovnik bi bio dužan obavijestiti potrošača o umanjenju ili ukidanju dopuštenog prekoračenja po tekućem računu najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja.
Vlada želi uvesti i obvezu banke da omogući potrošaču, bez ikakvog dopunskog troška, otplatu iznosa za koji je dopušteno prekoračenje umanjeno, ili iznosa ukinutog prethodno dopuštenog prekoračenja, u 12 mjesečnih obroka i primjenom kamatne stope koja vrijedi za dopušteno prekoračenje po tekućem računu.
Građanin nije dužan prihvatiti smanjenje, odnosno ukidanje dopuštenog prekoračenja ako mu vjerovnik ne ponudi navedenu otplatu iznosa. (Hina)