Vlada je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog zakona o naplati poreznog duga fizičkih osoba, kojim bi se građanima omogućila otplata poreznog duga uz otpis kamata i reprogramiranje glavnice duga uz kamatnu stopu od 4,5 posto, na razdoblje od najmanje 36, a najviše 60 mjeseci.
Ministar financija Slavko Linić istaknuo je da se tim prijedlogom želi pomoći građanima, koji u ukupnoj hrvatskoj nelikvidnosti imaju veliki udio od gotovo 18 milijardi kuna neplaćenih obveza, da lakše podmire svoje porezne obveze prema državi.
Država od građana potražuje 12,7 milijardi kuna, od čega sedam milijardi otpada na glavnicu, a 5,7 milijardi na kamate. S kamatom koja je gotovo identična glavnici građanima je nemoguće podmiriti tu obvezu pa predlažemo da se u potpunosti otpiše kamata, rekao je Linić.
Dužnici mogu glavnicu otplatiti jednokratnom uplatom, no kako će i taj iznos teško moći odjednom otplatiti, Vlada predlaže plaćanje u mjesečnim obrocima uz rok otplate, ovisno o visini duga, od najmanje tri do najviše pet godina.
Najveći dio državnih potraživanja odnosi se na građane koji nisu uspjeli u poduzetničkim aktivnostima, primjerice na obrtnike koji su ostali dužni doprinose za sebe i za svoje zaposlene, kao i na dio poljoprivrednika koji nisu platili svoje obveze.
Mnogi od njih žele podmiriti dugove radi svoje mirovine i mirovina svojih djelatnika, pa bi ih otpis kamata mogao stimulirati da pristupe nagodbama. Na taj način, osim što bi mogli osigurati naplatu dijela dugova, možda nekog potaknemo da ponovno pokrene poduzetničke aktivnosti, kaže Linić.
Kamata od 4,5 posto najmanja je koju smo mogli ponuditi, ustvrdio je Linić i dodao da Vlada time pomaže građanima u dužničkoj krizi.
O porezu na nekretnine odlučit će Vlada; HNS i dalje protiv
Ministar financija Slavko Linić izjavio je da neslaganje u koaliciji oko poreza na nekretnine ne znači da će se odustati od uvođenja tog poreza te da će o svemu uskoro odlučiti uži kabinet Vlade, dok se HNS i dalje protivi uvođenju tog poreza prije nego što se ostvari gospodarski rast.
HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak novinarima je, pred početak današnje sjednice Vlade, rekao kako HNS ne odustaje od svog stava te da porez na nekretnine ne treba uvoditi dok se ne ostvari gospodarski rast.
Linić je, međutim, rekao da "ne razumije otkud zaključci da porez na nekretnine neće ići".
Istaknuo je da koalicijski partneri mogu imati različita mišljenja o različitim pitanjima, ali da o tako važnom pitanju kao što je porez odlučuje Vlada. Podsjetio je da je o uvođenju poreza na nekretnine provedena duga javna rasprava, zbog čega, kaže, prijedlog tek sada dolazi pred uži kabinet Vlade.
"Očito je da je mnogima od vas stalo da posvađate stranke. Mi ne moramo imati isti stav o svemu, imamo različite stavove, ali o porezu će odlučiti Vlada, jer je riječ o vrlo važnoj promjeni u poreznom sustavu", poručio je Linić.
Dodao je i da neslaganje koalicijskih stranaka oko pojedinih pitanja ne govori ništa o stabilnosti koalicije i Vlade.
Predsjednica HNS-a i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nije htjela govoriti o stavu stranke o porezu na nekretnine, a novinarima je kratko kazala kako "ta točka nije na dnevnom redu". Na opasku da je ministar financija najavio da će se o tome u Vladi uskoro raspravljati, Pusić je odgovorila: "Neće".
Punjenje proračuna 3 do 4% slabije od planiranog
Ministar financija Slavko Linić potvrdio je danas da se državni proračun u prvom tromjesečju puni slabije od planiranog, ali i naglasio da očekuje bolje rezultate u idućim kvartalima te da slabije punjenje u prvom tromjesečju ne znači da će biti potreban još jedan rebalans proračuna.
Na pitanje je li zadovoljan početkom druge faze fiskalizacije, Linić je kazao kako je tu prisutan otpor, ali da će svi morati plaćati poreze pod jednakim uvjetima.
"Svi koji pružaju otpor, a svakim danom ih je sve više, polako će shvatiti da moraju plaćati svoje obveze, a to što se oni ne srame priznati da varaju i kradu građane te uništavaju državu me fascinira", rekao je Linić.
Naglasio je da će svi imati iste uvjete kad je riječ o plaćanju poreza, a smatra i da bi dobra naplata poreza mogla biti podloga za njihovo smanjivanje.
Suglasan je da je porezno opterećenje veliko, no tumači da građani plaćaju cijenu neuspješne tranzicije.
"Poslodavci danas pričaju o preskupoj državi. Pa gdje su bili u posljednje 22 godine i tko je stvorio 1,3 milijuna umirovljenika? Najvećim dijelom poslovni sektor koji je neuspješno privatizirao i zatvarao poduzeća. Bitno im je bilo preuzeti imovinu i otpustiti radnike. Oni su sudjelovali u ovako skupoj državi i koga to oni sada optužuju", upitao je Linić.
Novi zakon o carinskoj službi
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog zakona o carinskoj službi kojim se carinska služba mijenja u skladu s novim obvezama koje će joj donijeti ulazak Hrvatske u EU.
Ministar financija Slavko Linić istaknuo je da od 1. srpnja hrvatska carinska služba, osim zaštite granice od nelegalnog prijevoza robe, preuzima obvezu fiskalne kontrole prihoda EU-a, što znači suzbijanje svih oblika nedopustivih radnji u vezi plaćanja poreza i PDV-a.
Promjenama unutarnjeg ustrojstva osim Središnjeg ureda uvode se četiri područna carinska ureda u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci, 18 carinskih ureda u ostalim dijelovima Hrvatske te 10 graničnih carinskih ureda.
Također se ustrojava hijerarhija carinskih službenika slično sustavu u MUP-u kako bi se mogla utvrđivati pojedinačna odgovornost i omogućilo napredovanje u službi.
Vlada je danas usvojila i prijedlog zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića kojim se taj sustav oporezivanja usklađuje s propisima EU-a.
Kod bezalkoholnih pića i dalje se neće oporezivati proizvode koji se smatraju hranom za posebne prehrambene potrebe i dodacima prehrani, prirodne voćne sokove i sokove od povrća, vode bez dodanog šećera, sladila ili aroma, voćne sokove i nektare te bezalkoholna pića dobivena od mlijeka. Bezalkoholna pića koja sadrže kavu će se oporezivati sukladno udjelu kave.
Oporezivat će se vode s dodatkom šećera ili sladila, ostala bezalkoholna pića, uključujući i bezalkoholno pivo, sirupe, koncentrate i praškove namijenjene za pripremu bezalkoholnih pića. (Hina)