Vlada u ovoj godini planira smanjenje deficita središnje države za 5,3 milijarde kuna ili 1,6 postotnih bodova BDP-a, i to uz gospodarski rast od 0,8 posto i inflaciju od 2,4 posto.
Vladine mjere i smjernice za izradu proracuna, koje su usvojene na današnjoj sjednici, predvidaju smanjenje rashoda državnog proracuna za 4,6 milijarde kuna (rashodi bi iznosili 117,6 milijardi kuna, a prihodi 108 milijardi kuna, dok bi deficit državnog proracuna bio 9,6 milijardi kuna ili 2,8 posto BDP-a).
Podiže se opca stopa PDV-a s 23 posto na 25 posto, smanjuje PDV za djecju hranu, ulja, masti i racune za vodu te produljuju rokovi placanja PDV-a na 45 dana. Takoder se smanjuje stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 15 posto na 13 posto, a povecava neoporezivi dio place i mijenjaju porezni razredi.
Premijer Zoran Milanovic porucio je da državni proracun mora biti realan i ambiciozan kako bi potaknuo razvoj, jer mala je korist od fiskalne stablnosti ako zemlja stoji i ne ide naprijed. Pokretaci rasta moraju biti izvoz roba i nove investicije, rekao je Milanovic naglasivši da je izlazak iz krize moguc jedino uz gospodarski rast koji ce otvarati nova radna mjesta.
Nakon dramaticnog pada bruto investicija u 2010. i 2011., Vlada u ovoj godini optimisticno planira rast investicija od 7,4 posto.
Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Cacic ocijenio je da je to vrlo optimistican scenarij, a u slucaju pogoršanja situacije Vlada ima i "drugu liniju obrane", odnosno još radikalnije rezanje potrošnje. Najavio je niz razgovora s predstavnicima medunarodnih financijskih institucija, od MMF-a i Svjetske banke do rejting agencija, u slijedecih tjedan dana.
Vlada mora u iduca tri tjedna do mjesec dana definirati sve projekte za investicije koje bi ove godine trebale ukupno dosegnuti cak osam milijardi kuna, dodao je Cacic. Ministar financija Slavko Linic istaknuo je da se vecina investicija planira usmjeriti u projekte kojima se uvoz zamjenjuje domacom proizvodnjom. Investicije u elektricnu energiju, plin i prijevoz (luke i željeznica) napokon ce potaknuti rast realnog sektora, ustvrdio je on.
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grcic upozorio je na dodatni deficit, koji nije ušao u smjernice, od tri milijarde kuna na ime dospjeca odredenih jamstava, duga umirovljenicima i deficita HAC-a i ARZ-a.
To znaci da bi ukupni deficit zapravo iznosio 4 posto BDP-a, što bi bilo za 2,1 postotni bod manje nego lani, a ako to Vlada uspije ostvariti bit ce to odlican rezultat, kazao je Grcic.
Vlada medu ostalim planira smanjiti PDV na dio usluga u turizmu i ugostiteljstvu, ali od 1. sijecnja 2013. godine.
Rast PDV-a bez sumnje ce dovesti do povecanja cijena, a Vladina projekcija predvida rast za 1,4 posto s obzirom na strukturu potrošacke košarice, ali to ce se pokušati kompenzirati nižim stopama PDV-a, povecanjem neoporezivog dijela place, uskladivanjem mirovina i poticanjem novog zapošljavanja. Premijer Milanovic je pritom ustvrdio kako unatoc rastu opce stope PDV-a nema razloga za lancano povecanje cijena.
Povecanje PDV-a je u ovom okolnostima nužda, a Vlada ce nastojati pomoci srednjem sloju, onima koji zaraduju izmedu 3.500 do 8.000 kuna, rekao je Milanovic.
Makroekonomisti pozdravljaju fiskalnu konsolidaciju
Makroekonomisti pozdravljaju predanost Vlade fiskalnoj konsolidaciji, no napominju da se o smanjenju rashoda u tome dokumentu tek nacelno govori, a upozoravaju i na negativne aspekte veceg oporezivanja viših dohodaka. "Do smanjenja rashodovne strane proracuna dolazi po prvi put otkad je izbila gospodarska kriza u 2008. godini", kaže Zdeslav Šantic, glavni ekonomist Splitske banke, ali dodaje da za detaljniju ocjenu o rashodovnoj strani treba vidjeti kako Vlada namjerava smanjiti troškove zaposlenika i subvencije poljoprivredi i Hrvatskim željeznicama (HŽ).
"Kod prihodovne strane postoje realni rizici da se predvidena stopa gospodarskog rasta od 0,8 posto ne ispuni. Moramo biti svjesni situacije u gospodarstvu eurozone i na financijskim tržištima te da Hrvatska kao malo i otvoreno gospodarstvo uvelike ovisi o medunarodnim kretanjima", kaže Šantic.
Pozitivno je što Vlada smanjuje proracunske rashode te planira spustiti proracunski manjak ispod tri posto bruto domaceg proizvoda (BDP), smatra i Zrinka Živkovic-Matijevic, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raifeisenbank Austria. "No, pravo je pitanje na koji nacin Vlada namjerava smanjiti rashode za zaposlene, buduci da je vecina radnickih prava zajamcena kolektivnim ugovorima. Zasad se samo nacelno govori o smanjenju rashoda", smatra ona.
Napominje da makroekonomske prognoze Vlade pokazuju da se gospodarski rast planira iskljucivo na investicijama javnih poduzeca, no pitanje je kako ce ta poduzeca financirati investicije, pogotovo u uvjetima porasta troška zaduživanja. (Hina)