U godini u kojoj i sama državna burza zapošljavanja ocekuje snažan rast nezaposlenosti na godišnjoj razini, Vlada je jednim potezom pera srezala iznos naknada koje nezaposleni mogu primati nakon gubitka posla. Najviša moguca naknada za vrijeme nezaposlenosti umanjena je za 1.441,08 kuna te ce iznositi maksimalno 2.183,52 kune, što je iznos minimalne place umanjene za obavezne doprinose. Dosad se, medutim, naknada s burze vezivala za prosjecnu placu u državi, a ne za minimalac. Ovako odreden maksimalni iznos nezaposlena osoba može primati 90 dana, nakon cega se naknada smanjuje na 80 posto minimalne place, odnosno maksimalno 1.746,8 kuna. Nakon godinu dana, iznos naknade ne može biti viši od 60 posto minimalca.
Gotovo 50 posto osoba koje ulaze u evidenciju nezaposlenosti dolaze izravno s radnog mjesta. Trenutno naknade za nezaposlene koriste 63.743 osobe, a na godišnjoj razini došlo je do povecanja broja korisnika za 22,4 posto. Najoptimisticnije procjene kazuju da bi završni racun tekuce godine mogao donijeti 50 tisuca nezaposlenih više nego na koncu prošle godine.
Vlast je od nešto više od 1,2 milijarde kuna osiguranih za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih odrezala 200 milijuna i preraspodijelila ih u potpore za ocuvanje radnih mjesta.
- Te potpore teško ce moci itko dobiti u gospodarstvu, a nezaposleni ce i dalje ostati nezaposleni i živjeti u istim uvjetima. To što bi se nadoknadio neradni petak radniku, nece nicim poboljšati život nezaposlenog. Takva rješenja predstavljaju lutanje, komentira Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata te dodaje da ga to podsjeca na seriju «Izgubljeni u svemiru» koju je gledao u djetinjstvu.
Medunarodne institucije, od MMF-a do Medunarodne organizacije rada ukazuju da u krizi treba zaštiti najosjetljivije slojeve stanovništva, a medu njima su i nezaposleni. Hrvatska, medutim, primjenjuje politiku oduzimanja novca nezaposlenima i to svega sedam mjeseci od pocetka primjene novog zakona o posredovanju pri zapošljavanju. Njime su znacajnije podignuti iznosi naknada za vrijeme nezaposlenosti, vezujuci se uz prosjecnu placu radnika prije nego što je dobio otkaz. No, država je istovremeno ogranicila najviši moguci iznos naknade na 70 posto prosjecne place u prvih 90 dana nezaposlenosti, odnosno 3.624,60 kuna. Nakon tri mjeseca, naknadna za nezaposlene ogranicena je na najviše 50 posto prosjecne place, odnosno 2.589 kuna. Antikrizne mjere, medutim, nezaposlenima su oduzele i ono malo sigurnosti što su imali.