Vlada Zorana Milanovića praktično je odustala od ratifikacije sporazuma o granici s BiH, premda su u Banskim dvorima i dalje uvjereni da bi to trebalo učiniti. Naime, premijer je tijekom saborskog aktualnog prijepodneva ustvrdio da će predložiti parlamentu da je za potvrđivanje tog dokumenta, što su ga 1999. godine u Sarajevu potpisali predsjednici dvije države, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, potrebna dvotrećinska većina odnosno najmanje 101 zastupnik.
Kukuriku koalicija pojačana zastupnicima nacionalnih manjina raspolaže s 88 glasova, a preostalih 13 nužnih za ratifikaciju nemoguće im je osigurati jer su oporbene stranke, HDZ, Hrvatski laburisti i HDSSB oštro protiv. Tako će i po treći put propasti pokušaj hrvatske strane da potvrdi sporazum kojim bi, između ostalog, Hrvatskoj pripao dio spornog graničnog teritorija uz rijeku Unu, a BiH dvije hridi, Veliki i Mali školj te vrh poluotoka Kleka.
Sanaderova vlada donijela je 2005. godine odluku o ratifikaciji, ali ona nije ni došla do Sabora, a pet godina kasnije i Jadranka Kosor je kao premijerka sve stopirala, premda su i tada u HDZ-u ozbiljno razmatrali mogućnost ratificiranja.
- Predložit ću da se traži dvotrećinska većina, možete biti mirni. Vidim da je nećemo imati, poručio je Milanović HDZ-ovcima koji su proteklih tjedana bučno tražili od Vlade da ne ide s ratifikacijom, iako je Sporazum potpisao njihov utemeljitelj Tuđman.
Do jučer je stav Kukuriku koalicije bio da je za ratifikaciju dovoljna i obična većina, budući da nije riječ o mijenjanju, nego utvrđivanju granice s BiH, "s obzirom da ta granica u Jugoslaviji nije bila utvrđena". Na taj je način, primjerice, nedavno govorio potpredsjednik Vlade Neven Mimica.
Jednakom je argumentacijom HDZ krajem 2009. branio stav da je za usvajanje sporazuma o arbitraži sa Slovenijom potrebna tek obična većina u Saboru.
- Arbitražni sud nema mogućnost da mijenja, nego samo da uređuje granice, objašnjavao je tada Vladimir Šeks zašto za sporazum na osnovu kojeg će se arbitražom odrediti granica u Piranskom zaljevu nije nužna dvotrećinska većina. No, na kraju su i oporbeni zastupnici uglavnom podržali taj Sporazum, pa je on izglasan dvotrećinskom većinom.
Kako mu HDZ-ovci nisu postavljali pitanja o Sporazumu i ratifikaciji, on je koristio upite zastupnika o drugim temama kako bi nastavio o tome govoriti.
- Hrvatska je dobila 15 hektara više. Sad će se vjerojatno netko zbog toga pobuniti u BiH, ali moraju znati. Grad Zrin je pripao Hrvatskoj, ako je išta hrvatsko onda je to grad Zrinskih. Kako se zove klub u Mostaru? Zrinski. Sada možemo ratificirati ugovor kakav jest ili se povući iz svega i reći da to ne vrijedi. Treće nema. Nema ad hoc arbitraže, nema čuj, daj mi sad malo simo, potpisano je, a potpisano se mora poštovati. Vi ste obavili 90 posto posla, ljudi dragi, upozorio je premijer.
Milanović je u više navrata spominjao Tuđmana kojeg su u zadnje vrijeme pojedini HDZ-ovci prozivali kao čovjeka koji u trenutku potpisivanja Sporazuma, zbog visokog stadija svoje bolesti, nije znao točno o čemu je tu riječ.
- Predsjednik, za kojeg nikad nisam glasao, znao je što radi. Grozno je slušati kako ga sada pokojnog karakterizirate. Ovo je potpisao hrvatski suveren koji nije bio ishlapjeli, izbezumljeni starac, ustvrdio je premijer. Nitko od zastupnika HDZ-a nije istupio kako bi rekao da i oni misle da Tuđman nije bio takav. (Pišu Dražen CIGLENEČKI, Zlatko CRNČEC)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU